Foto: MARKO PRPIC/PIXSELL

Pandemija koronavirusa prijeti katastrofalnim posljedicama za sportski svijet i ljude koji za život zarađuju na sportskim borilištima i oko njih. Ipak, potrebno je istaknuti da financijska kriza ne pogađa sve jednako. Prvi na vjetrometini je nogomet, čijem se tržištu prije krize predviđao konstantan rast. Trenutačno, prošlo je više od mjesec dana od zatvaranja stadiona.

Krizni fondovi za spas klubova

“Najviše će ispaštati srednji i mali klubovi, pogotovo u ligama kojima je prihod od ulaznica iznimno važan. To su lige poput škotske, švedske ili austrijske”, kaže Tomislav Globan, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

“S obzirom na jako veliku neizvjesnost zbog toga što će biti s transfernim tržištem, nastradat će i lige koje žive od prodaje igrača. U toj su grupi zemalja Hrvatska, Srbija i cijeli ovaj dio Balkana”, nastavlja Globan.

Odgoda Europskog prvenstva za sljedeću godinu u velikoj je mjeri pokvarila planove klubova, s naglaskom na Dinamu, s povišenjem cijena i prodajom igrača kako bi se ostvarila proračunska stabilnost. Iako u teškom položaju, zagrebački Modri djelomično su osigurani vrijednošću vlastite imovine. Luksuz je to koji ostali hrvatski klubovi nemaju.

“Kompletna liga ovisi o prihodima od prodaje igrača. Ako oni izostanu, klubovi će se naći pred gotovo bezizlaznom situacijom. U tom je slučaju opcija otpuštanje igrača i igranje s amaterima, nema drugih tržišnih načina da se preživi”, istaknuo je. Potencijalno kataklizmična sudbina može se izbjeći otvaranjem kriznih fondova, što su nagovijestile vodeće svjetske nogometne organizacije, UEFA i FIFA. Određena količina novca uplatit će se na račune nacionalnih saveza, otkud će se proslijediti potrebitima. Najbogatije svjetske lige poput engleske, španjolske ili talijanske ponajviše ovise o novcu od televizijskih prava, a smanjivanjem troškova kao što su plaće igrača osigurat će što bezbolniji prolazak krize.

‘Kompletna liga ovisi o prihodima od prodaje igrača. Ako oni izostanu, klubovi će se naći pred gotovo bezizlaznom situacijom’ , kaže Globan

Posljedice virusa osjećaju se i u ostalim sportovima, koji ne akumuliraju medijsku praćenost sličnu nogometu.

“Ostali sportovi, poput košarke ili rukometa, odnosno svi koji se oslanjaju na pomoć lokalne zajednice, gradskih i općinskih proračuna, bit će u velikom problemu, neovisno o sportu, čisto s ekonomske strane”, predviđa Globan.

Uloženi trud pod upitnikom

Ove bi okolnosti mogle pokvariti sav trud i novac koji se u sportski razvoj ulagao posljednjih nekoliko godina.

“Apsolutno svima prijeti amaterizam, otpuštanje igrača koji su na plaći, zaposlenika, liječnika, fizioterapeuta, trenera, analitičara. Svi su u istom košu i bez intervencija s viših instanci ne vidim kako ostati na razini na kojoj su funkcionirali dosad”, osvrće se Globan na recentno stanje u Ciboni, uručivanje otkaza cjelokupnom stožeru i radnicima posrnulog velikana pod tornjem.

U teškim je vremenima svaka pomoć dobrodošla, pa su mnogi s oduševljenjem i određenom dozom olakšanja dočekali Vladinu odluku o odobravanju mjera za pomoć sportskim organizacijama koje uključuju naknadu za plaće radnika za ožujak, travanj i svibanj.

“S ovom mjerom je vrlo izvjesno i moguće da vratimo radnu zajednicu u radni odnos. Još nisu poznati uvjeti dobivanja tih mjera, ali ako ih budemo ispunjavali, povući ćemo radnike s burze. Vjerujem kako je naš potez da pošaljemo radnu zajednicu na burzu, koji je imao glasan odjek u javnosti, pripomogao donošenju ovakvih mjera”, stoji na službenoj internetskoj stranici KK Cibone izjava direktora kluba Domagoja Čavlovića, koji pozdravlja tu odluku i vjeruje da će se njome sport kao grana moći uspješno spasiti.

Ne treba zanemariti i stotine tisuća amatera, poluamatera, trenera u gimnastičkim klubovima kojima egzistencija ovisi o članarinama ili pomoći grada

I doista, zaposlenici klubova, čistačice, redari, kuhari i kuharice žrtve su o kojima se rijetko govori pri spominjanju nereda koji će pandemija ostaviti za sobom. Velikani poput Barcelone i Juventusa pobrinuli su se da ljudi s dna platežne piramide ostanu netaknuti, koliko to okolnosti dopuštaju. Odricanjem dijela plaće igrača s najbogatijim ugovorima osigurali su da oni ispod njih zadrže posao, pa i pune prihode.

Opasnije od prošle recesije

Ali nisu svi u mogućnosti poduzimati takve kompromise, a spomenuti primjeri dobre prakse samo su kap u moru. Vrhunski tenisači, gimnastičari, atletičari prikupili su dovoljno sredstava u karijeri da povratak turnira ili mitinga očekuju s umjerenijom strepnjom. S druge strane, ne smijemo zanemariti na stotine tisuća amatera, poluamatera, trenera u gimnastičkim klubovima kojima egzistencija ovisi o članarinama ili pomoći grada. Ljudi su to koji ulažu svoje vrijeme i trud kako bi jednog dana poučavali, trenirali ili usadili životne vrijednosti i vašoj djeci.

“Ova je kriza opasnija od recesije prije 12 godina zato što udara sve – ponudu, potražnju, proizvođače i potrošače i ne znamo koliko će ona trajati. Nemoguće je procijeniti rizik u biznisu koji donosi investicijske i potrošačke odluke”, zaključuje Globan. Koronavirus zavio je sportski svijet u veo nesigurnosti i neizvjesnosti, dok na tonućem brodu doziva čamac za spašavanje kojem se, za mnoge, ne nazire trag.