Kako to inače bude, veliki rezultati potaknu gradnju nove sportske infrastrukture i obećanja o boljim uvjetima za sportaše. Srebrna medalja Vatrenih na Svjetskom prvenstvu u Rusiji očito je ispunila te kriterije, s obzirom na to da se već nakon ulaska u finale ponovno otvorilo pitanje gradnje nacionalnog stadiona.
"Imamo karakter i ponos, ali ovo drugo smo u debelom minusu", izjavio je izbornik Zlatko Dalić nakon pobjede nad Engleskom u polufinalu, uz pitanje kada ćemo graditi stadion ako ne sada. No i dva mjeseca nakon završetka prvenstva jasnije strategije nema.
Promjene plana
Više se ponuda spominje u javnosti, no najzainteresiraniji za realizaciju definitivno je Grad Zagreb. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić smatra da nacionalni stadion mora biti u Zagrebu kao glavnom gradu.
Naime, još 2008. projekt "Plavi vulkan" arhitekta Hrvoja Njirića dobio je prvu nagradu na natječaju za gradnju stadiona. Predviđen je za 50.000 gledatelja, a šire područje Kajzerice kao najizglednija lokacija za gradnju.
Ipak, nakon završetka Svjetskog prvenstva projekt je doživio pokoju izmjenu. Osim dodanih crnih kvadratića na plavoj kupoli inspiriranih novim crnim dresovima, smanjen je i kapacitet na 35.000 gledatelja. Bandić je troškove procijenio na između 100 do 120 milijuna eura, iako se u medijima provlače i mnogo viši iznosi.
Foto: Igor Kralj/Pixsell
"Grad Zagreb pokrio bi 70 posto troškova cjelokupne investicije u koju bi bilo uključeno i 30 posto zemljišta", izjavio je Bandić na predstavljanju projekta na Kajzerici, tvrdeći da bi projekt završio u roku od četiri godine. Uz Grad Zagreb ostale bi troškove navodno trebala pokriti Vlada te Hrvatski nogometni savez.
Ipak, samo tri tjedna od predstavljanja projekta, početkom kolovoza, Bandić mijenja lokaciju na područje Blata, negdje pokraj Sveučilišne bolnice.
Kako on kaže, "fenomenalan je to izbor, da ne ulaze ljudi u grad".
Osim nagađanja medija te neslužbenih informacija, točan razlog promjene lokacije zapravo nije poznat javnosti, kao ni odgovor na pitanje hoće li doći do novog natječaja ili Njirić ostaje arhitekt nacionalnog stadiona.
Još 2008. godine, projekt ‘Plavi vulkan‘ arhitekta Hrvoje Njirića dobio je prvu nagradu na natječaju za gradnju stadiona
Osim Zagreba, i Velika Gorica nudi zemljište za gradnju stadiona, a mnogi je vide kao još bolju lokaciju, najviše zbog dobre cestovne povezanosti, te blizine Zagrebu i zračne luke.
Trenutačno je najaktualnije pitanje je li taj projekt nužan Hrvatskoj ili bi pozornost trebalo usmjeriti na gradnju cjelokupne nogometne infrastrukture diljem Hrvatske.
"Jedno ne isključuje drugo, i mora biti novca. Država potroši na mnoge stvari, često i nepotrebne. Samo malo racionalizacije i sve se to može financirati", rekao je Goran Marić, ministar državne imovine. No iz Gradske skupštine Grada Zagreba dolaze oštre kritike na ideje gradonačelnika, uz apel da se okrene rješavanju gradskih problema.
[caption id="attachment_9462" align="alignright" width="281"]
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
"Takvo trošenje sada se ne radi! Postoje stotine stvari koje bi gradonačelnik trebao napraviti! Tu govorimo o novom Jarunskom mostu, o obnovi mostova koji su dotrajali, zbrinjavanju otpada i saniranju divljih deponija", istaknuo je Gordan Maras, predsjednik gradskog SDP-a.
"Lak, nepromišljen populizam – i pravi nonsens", okarakterizirao je tako gradnju nacionalnog stadiona Zvonimir Boban, glavni savjetnik predsjednika FIFA-e u nedavnom intervjuu za Večernji list.
Ima se što graditi...
"Mi imamo što graditi ako se želi graditi: Maksimir (ili što god ono bilo), Poljud... i sve ostale stadione i njihovu infrastrukturu. To je ono što treba graditi, i to nogomet zaslužuje", dodao je Boban.
Razmišljanja o gradnji stadiona s nama je podijelio i jedan od studenata sa Sveučilišta u Osijeku, Robert Vidović koji kaže da je "bolje sagraditi manje stadione ekipama koje nemaju prvoligaške uvjete, a natječu se u prvoj ligi. Stadion u Gunji nakon onih poplava gradio se četiri godine, a to je stadion za potrebe 4. lige. Koliko bi trajala onda gradnja nacionalnog stadiona?"
Razlozi ZA i PROTIV gradnje
ZA
Uvijek se vraćamo na loše uvjete sportaša, ali zato što je sportska infrastruktura zaista u lošem stanju te u nju treba ulagati. Žalosno je da Hrvatska kao viceprvak svijeta nema jedan pravi stadion gdje bi ugostila protivnike. Ne treba biti iznad naših mogućnosti jer stadion od 35.000 gledatelja za Hrvatsku je sasvim dovoljan, a uzimajući u obzir na što se sve troši, trebalo bi biti novca i za stadion. Mogle bi ga koristiti i ostale ekipe osim reprezentacije, pa i UEFA za međunarodne utakmice. Nakon sjajnog uspjeha u Rusiji, je li konačno vrijeme da država nešto uzvrati igračima?
PROTIV
Treba ulagati u infrastrukturu od temelja, polazeći od lokalne razine tako da se omoguće bolji uvjeti djeci, a gradnjom i obnovom manjih stadiona diljem Hrvatske to bi se i ostvarilo. Jer što bi se zapravo dobilo gradnjom jednog nacionalnog stadiona? Što bi bilo s Maksimirom i stadionom u Kranjčevićevoj kad bi u Zagrebu osvanuo novi stadion? A nije li možda i neodgovorno graditi stadion uz sve ostale probleme i javne sektore gdje bi se taj novac mogao utrošiti? Također, neprestano mijenjanje planova daje dojam nepripremljenosti i neprofesionalnosti, a loše prethodne realizacije ne ulijevaju povjerenje da će se projekt nacionalnog stadiona tako lako i ostvariti.
