Čak 8700 mladih iz Hrvatske studira u inozemstvu. U potrazi za boljim obrazovanjem i sigurnim poslom, mladi najčešće odlaze u Austriju, Sloveniju ili u skandinavske zemlje. Tamo odlaze i zbog besplatnog studija. Diplome su priznatije, a veće su i šanse za zapošljavanje u struci.
Komunikativan i ambiciozan, Matej Pergl svoju sreću pronašao je u Danskoj. Naime, od 2016. godine studira tamo i iznimno je zadovoljan životom na sjeveru Europe. Upisao je studij marketinga i menadžmenta na VIA sveučilištu u gradu Horsensu. Prije upisa na VIA sveučilište, studirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od prijateljice je doznao za studij u Danskoj. Poslije mu je prijatelj koji studira u Danskoj dao mnogo pozitivnih informacija o studiranju tamo.
Postupak prijave
Do VIA sveučilišta došao je preko BHV education, agencije koja na temelju razgovora i testiranja daje prijedlog o najboljem izboru studija. Za prijavu na danski fakultet potrebno je bilo sve ocjene s državne mature prevesti na danski jezik. Pergl navodi kako je to dosta težak proces.
Fakulteti određuju uvjete upisa, a time i koji je test o poznavanju engleskog jezika potrebno polagati - Oxford standardized test, TOEFL ili IBT
"Mnogo je lakše studije u inozemstvu potražiti preko agencija koje se isključivo time bave", savjetovao je Pergl. Njemu je za prijavu bilo potrebno napisati motivacijsko pismo, odraditi intervju preko Skypa i položiti Oxford standardized test. Tim testom potvrđuje se poznavanje engleskog jezika. Ono mora biti na razini iznad prosjeka (B2 razina). Postoji i TOEFL iBT test koji je priznatiji nego Oxford standardized test. Fakultet je taj koji određuje uvjete upisa i koji je test potrebno polagati.
"Cijelo se školovanje u Danskoj percipira drukčije", tvrdi Pergl. Kaže da se fakultet u Danskoj više fokusira na praktične zadatke. Na predavanja im dolaze razne kompanije s kojima zajedno rješavaju probleme. Velik je fokus na budućnosti, što je Perglu najpozitivnije od svega.
U Danskoj je životni standard na visokoj razini pa većina ljudi ne studira, iako je studij besplatan. Zbog toga postoji novčana potpora od 5000 kuna na mjesec koja se dodjeljuje studentima. Pergl studira i istodobno radi. Radi u skladištu, a prosječna mjesečna plaća je oko 10.000 kuna. Studentski poslovi su uglavnom fizički, a djevojke najčešće rade kao spremačice.
"Stranim studentima je teško pronaći neki drugi posao, uglavnom zbog nepoznavanja danskog jezika", tvrdi Pergl.
Otvoreniji pogled na svijet
Vrijeme u Danskoj je često kišovito i oblačno, što može biti deprimirajuće. Pergl tvrdi da vrijeme dosta utječe na ljude koji su tek došli u potrazi za boljim životom. Najčešće postanu depresivni i izgube motivaciju. No njemu to nije bila prepreka pošto se nikad nije mogao poistovjetiti s Hrvatskom. Dansko je društvo dosta zatvoreno i uglavnom se svi drže skupa.
"Oni su jako čudan narod, prema mojem mišljenju", kaže Pergl. Od kad je u Danskoj, ima samo jednog prijatelja koji je Danac. Međutim, ne druže se pretjerano. Uglavnom ima prijatelje koji su također došli tamo studirati iz drugih zemalja. Studiranje na sjeveru Europe donijelo mu je otvoreniji pogled na svijet. Smatra da je postao obzirniji prema drukčijim ljudima, običajima i kulturama.
