Kako bi se što bolje pripremio za državnu maturu, David je odlučio putovati do metropole (Foto: Privatna arhiva)

Život u metropoli maturantima donosi ipak određene prednosti za koje su oni u manjim mjestima zakinuti, a jedna od prednosti su i brojne mogućnosti organiziranih i plaćenih priprema za državnu maturu, koje bi pojedince ipak mogle staviti u povoljniji položaj što se tiče znanja na ispitu, pa i upisa na željeni fakultet.

Državna matura obvezni je završni pismeni ispit koji učenici gimnazija polažu nakon četvrtog razreda ako nastoje upisati željeni fakultet. Većina učenika završnu godinu svog srednjoškolskog obrazovanja provede pripremajući se za taj ispit. Iako se u ispitima provjerava znanje koje je učenik trebao steći tijekom četiri godine te bi samo trebao ponoviti informacije koje već zna, u stvarnosti nije tako. Posljednjih nekoliko godina sve popularnije postaju plaćene pripreme. No srednjoškolci u malim mjestima i gradovima nemaju mogućnost izbora jer plaćene pripreme tamo gotovo i ne postoje.

Korisno za one koji si to mogu priuštiti

David Vešligaj išao je u opću gimnaziju u Srednjoj školi Pregrada. Ali kako u Pregradi nije bilo plaćenih priprema, tako je David odlučio putovati skroz do Zagreba samo zbog njih.

“Odlučio sam se na pripreme iz matematike jer mi je za upis na željeni fakultet trebala viša razina. Na kraju sam se odlučio za pripreme u Zagrebu jer sam dobio preporuke prijatelja i znanaca sa starijih godina”, ispričao nam je David. Činjenica da su se pripreme održavale samo svake subote bila je idealna za njega.

“Maturanti iz manjih sredina imaju mogućnost priprema, no nisam siguran radi li se o istoj kvaliteti. Naravno, to na kraju ovisi i o interesu i predznanju srednjoškolaca, smatra David.

‘Većina škola organizira vlastite pripreme za svoje učenike kako ne bi trebali plaćati dodatno niti putovati u druge gradove’, govori nam Patricija

“Većina škola organizira vlastite pripreme za svoje učenike kako ne bi trebali plaćati dodatno niti putovati u druge gradove. No mnogima je lakše učiti prema organiziranim pripremama te je odlazak u drugi grad jednom na tjedan njima prihvatljiv”, govori nam Patricija Krušlin koja je također pohađala Srednju školu Pregrada. Iako u toj školi profesori organiziraju pripreme koje su besplatne, zašto neki ipak preferiraju plaćene pripreme?

Kod takvih priprema, kako kažu neki, fokus je na samom ispitu, a ne na ponavljanju gradiva. Instruktori znaju na što treba obratiti pozornost, a što zanemariti. Također, budući da je većinom riječ o većim skupinama učenika iz raznih škola, na neki način učenici mogu procijeniti svoje znanje uspoređujući se s ostalim učenicima. Mnogi si pak plaćene pripreme ne mogu priuštiti. Pogotovo kad bi to podrazumijevalo putovanje u veći grad. Patricija smatra kako srednjoškolci iz manjih mjesta nisu zakinuti što se tiče priprema za maturu.

‘Rupe’ u znanju

“Mislim da pripreme nisu nužno recept za uspjeh na maturi. One samo pomažu u ponavljanju već stečenog znanja u srednjoj školi za koji su zaslužni profesori i sami učenici. U svakom slučaju, današnji srednjoškolci imaju mnoge izvore informacija, literature, zadataka u školama i na internetu te mogu birati način na koji se njima najlakše pripremati za maturu i budući studij”, smatra Patricija.

Postavlja se i pitanje kako je moguće da maturanti sve potrebno znanje nisu svladali tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja pa im uopće trebaju pripreme. Naravno, ponavljanje je potrebno, ali ne bi li besplatne pripreme u školama trebale biti dovoljne? Praksa pokazuje da to nije dovoljno jer u znanjima koja se dobiju u različitim školama ipak postoje “rupe”.

Najteže je ipak maturantima strukovnih škola koji i nisu učili sve što će se pisati na državnoj maturi. ​Mnogi strukovnjaci ne slažu se s pisanjem istih ispita na državnoj maturi, pa je tako neko vrijeme postojala i inicijativa za uvođenje strukovne mature.

Hoće li ove godine rezultati biti bolji?

U školskoj godini 2016./2017. državnu maturu pisalo je više od 33.000 maturanata od čega čak 16 848 učenika srednjih strukovnih škola, što je pola učenika koji su pristupili maturi. Maturu je prošle godine pisalo i 12.755 učenika iz gimnazija (37,8 posto) te 4117 ostalih pristupnika (12,2 posto). Ipak, broj pristupnika se smanjio za 2000 u odnosu prema godini prije.

Samo je 105 maturanata ispite riješilo sa stopostotnom točnošću, a rezultati bilježe negativan rast. Prošle godine maturu nije položilo 3,3 posto gimnazijalaca što je dosad najveći postotak. Svi rezultati bili su slični prijašnjima, osim u matematici gdje su rezultati svake godine sve lošiji. Rezultati ovogodišnje državne mature bit će objavljeni 11. srpnja, a tada će biti poznato jesu li se rezultati poboljšali.