Hrvatsko tržište rada već godinama vapi za obrtnicima pa su državnici shvatili da je krajnje vrijeme za intervenciju i to u vidu prilagodbi nastavnih kurikuluma obrtničkih škola novim izazovima njihovih struka. Prvi su se na redu našli budući frizeri. Učenici će od sljedeće godine moći odabrati novi i "poboljšani" četverogodišnji dualni model obrazovanja koji veću pozornost pridaje općeobrazovnom, a ne praktičnom dijelu školovanja.
Naime, u trogodišnjem programu na praksu otpada oko 2600 sati, dok će u četverogodišnjem modelu taj broj pasti na 2360 sati, što je prosječno 230 sati manje.
"Osnovni pokretač je učenicima omogućiti završnost i pripremiti ih za kvalitetno obavljanje frizerskih usluga unaprjeđivanjem njihovih vještina kako bi dobili onu sigurnost u nastupu i radu koju sada nemaju", tvrde iz radne skupine Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Poslodavci nisu uvjereni
Stvaratelji reforme su nastojali učiti iz vlastitih greški i izbjeći opaske i javnu pobunu struke nalik onoj od prije nekoliko mjeseci kad su se požalili profesori učiteljskih fakulteta.
Zato je, osim na razvijanju komunikacijskih vještina i samopouzdanja za kretanje u poduzetničke vode, naglasak reforme frizerskog obrazovanja bio na suradnji s poduzetnicima, s kojima su se konzultirali svakim korakom njegovog nastajanja. I doista, u radnoj skupini od sedam članica, njih tri su vlasnice salona i potencijalni budući poslodavci.
"Učenici će od toga dobiti jedino priliku da upišu fakultet, a mi poslodavci opet nećemo dobiti gotovog radnika", nezadovoljna je Martina Rašić, vlasnica salona, koja je bila prisutna na predstavljanju plana izvođenja.
Mirela Lekić iz Hrvatske obrtničke komore uvjerena je da novi model strukovnog obrazovanja samo odgađa ulazak učenika na tržište rada
Dodaje kako su ona i njezini kolege mislili da će četvrti razred biti većinski praksa u salonu i da će u školu ići na teorijske predmete, a kurikulumom je zapravo u toj četvrtoj godini satnica predviđena za praksu još manja.
Ovu alogičnost Joško Tafra, predsjednik Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske, smatra nužnim zlom koje će se ispraviti nakon eksperimentalnog provođenja.
"Glavni problem učenika koji upisuju frizersku školu nije godina više ili manje, nego zainteresiranost za taj posao, a godina više tu ne može previše pomoći", uvjerena je Marijana Kašnar koja iza sebe ima preko 30 godina frizerskog iskustva.
Za Jutarnji list je Cafra naveo argumente za uvođenje kurikuluma; ovako će učenici dobiti priliku izlaženja na maturu, čime će biti zadovoljni i njihovi roditelji, a smatra i da četverogodišnje škole kroje kvalitetnije učenike te da će nakon četiri godine mladi frizeri imati više iskustva i samim time biti sigurniji u sebe. Na posljetku, napominje da će u četvrtoj godini odraditi još više prakse, što se pokazalo kao neistina.
Budući frizeri podijeljeni
"U tri godine sam naučila sve što mi je potrebno za struku i ne osjećam se zakinuto", zadovoljna je svojim znanjem učenica frizerske srednje škole, Sara Sudec.
Njezinoj kolegici, Tari Begač, čak je i drago što nije morala učiti matematiku i hrvatski u jednakoj količini kao gimnazijalci, a što bi morala da može polagati državnu maturu.
"Predmeti koje smo predložili će učenicima pomoći da s lakoćom ostvare sve ishode učenja strukovnih predmeta, kao i dio učenja temeljenog na radu", objašnjavaju iz radne skupine prevlast općeobrazovnih predmeta.
Lana Golubić, također buduća frizerka, nezadovoljna je dosadašnjim modelom.
"Glupo je što ako želimo završiti i četvrtu godinu moramo birati ili neku kozmetičku srednju ili drugu struku", požalila se Lana.
Mirela Lekić, voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala Hrvatske obrtničke komore, uvjerena je da novi model strukovnog obrazovanja samo odgađanje ulaska učenika na tržište rada.
‘Glavni problem učenika koji upisuju frizersku školu nije godina više ili manje, nego zainteresiranost za taj posao, a godina više tu ne može previše pomoći‘, uvjerena je Marijana Kašnar koja iza sebe ima više od 30 godina frizerskog iskustva
Za Jutarnji list je predložila takav model u kojem će u tri godine mladi frizeri biti kvalitetno osposobljeni za rad u svojoj struci, ali će imati i izbor odabira dodatne godine školovanja iz općeobrazovnih predmeta kako bi se mogli upisati na fakultet.
U iščekivanju slične utopije eksperimentalni program će se od jeseni provoditi u šest obrtničkih srednjih škola. Hoće li popraviti nepotrebno zloglasan ugled obrtničke struke, a primamljivost mladih frizera hrvatskom tržištu rada povećati, pokazat će samo vrijeme.
