Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Od početka svog mandata ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavljuje cjelovitu reformu hrvatskog obrazovnog sustava, a prvi pokušaj dovođenja hrvatskog školstva na razinu svjetskog jest eksperimentalni program “Škola za život”, koji će se od jeseni provesti u tri do pet posto odabranih osnovnih i srednjih škola. Program je ime dobio po jednom od glavnih ciljeva obnovljene kurikularne reforme, a to je učenje za budućnost umjesto učenja za ocjene.

Podrška Europske unije

Europska komisija podržala je hrvatsku kurikularnu reformu osiguravajući četiri milijuna kuna za nove nastavne materijale, edukaciju nastavnika i tehničku opremu škola, najprije u pilot-fazi, ali i u daljnjoj provedbi. Program reforme su recenzirali stručnjaci Europske unije te će pružiti savjetodavnu pomoć na temelju iskustava zemalja u kojima je kurikularna reforma uspješno provedena.

“Škola za život” promijenit će način na koji nastavnici 26 gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola poučavaju, usmjerit će se na razvijanje kritičkog razmišljanja i problemskog pristupa umjesto na “bubanje” suhoparnih činjenica. Učenici će također morati naučiti manje nastavnog materijala, a ono najvažnije što će naučiti jest zapravo – kako učiti.

Počinje se raspravljati i o strukovnom obrazovanju u kojemu je 70 posto srednjoškolaca. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj bit će povučene stotine milijuna eura koje će osigurati da svaka županija dobije barem jedan centar kompetencija vezan uz strukovno obrazovanje. Ti su pothvati još u fazi pretpostavki te će se više informacija znati nakon javne rasprave i Vladina recenziranja plana.

Najteži zadatak pao je u ruke nastavnika koji će imati radno ljeto i prolaziti edukacije i tečajeve kako bi novopečene srednjoškolce na jesen mogli usmjeravati razvijanju vještina i znanja koja će im služiti cijeli život. Ksenija Palameta Radković, profesorica likovne umjetnosti u Školi za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu, smatra da pilot-program detektira probleme u školstvu.

Profesori optimistični, ali skeptični

“Postoji nada da eksperimentalni program donosi promjene u obrazovnom sustavu svima nama koji nestrpljivo očekujemo da se zastarjele prakse spreme na počinak i da se nastava prilagodi ne vremenu u kojem živimo nego vremenima koja slijede”, optimistična je Palameta Radković.

Svi nastavnici ne dijele njezin entuzijazam prema promjenama. Budući da je ovo prvi put da se eksperimentalni program provodi, ne postoje primjeri postupanja koji se mogu slijediti. Tu neizvjesnost smatra nedostatkom koji se izravno ogleda u malom broju škola koje su se javile za sudjelovanje u pilot-programu.

‘Ulaskom u provedbu eksperimentalnog programa lovimo korak s obrazovnim sustavima koji bi nam trebali biti uzor, kao što su skandinavski ili anglosaksonski’, optimističan je ravnatelj Dubravko Deželić

“Mislim da se i dio nastavnog kadra neće snaći, pogotovo zato što se očekuje velik osobni angažman, napuštanje ili radikalna izmjena postojećih praksi poučavanja, a bez izravne podrške ili primjera rješenja”, dodaje Palameta Radković.

Objašnjava da će nastavnici morati pratiti novosti na platformi LOOMEN, sami se informirati i kontinuirano komunicirati s kolegama stručnjacima iz drugih škola koje sudjeluju u projektu.

“Silno se veselim što će se dio gradiva obrađivati tematski, prema smislenim cjelinama, kroz kontekst, radije nego linearno kronološki kao dosad. Fokus je na analitičkom, istraživačkom pristupu. Likovna umjetnost jedan je od rijetkih predmeta u kojem nema točnog rješenja ili egzaktne metode i taj svojevrsni manjak pritiska ostavlja velik prostor slobodi duha, razvoju znanja, vještina i iskustva mladih osoba”, rekla nam je profesorica.

Bliže standardima EU-a

Ofelija Dragojević, ravnateljica Srednje škole Vela Luka, jedine srednje škole u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u kojoj će se provoditi eksperimentalni program, tvrdi da u školama uvijek ima prostora za promjene i učenje. Pilot-program ne smatra konačnim rješenjem nego načinom da se hrvatsko školstvo počne mijenjati nabolje.

“Naši nastavnici u školi su svjesni da su promjene nužne i da želimo biti u korak s vremenom. Želimo biti škola koja prati nove obrazovne trendove”, objašnjava. S ravnateljicom Dragojević se slaže i Dubravko Deželić, ravnatelj Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu.

“Nastavnici su, prije svega, svjesni da ovako dalje ne ide, da nešto u sustavu edukacije učenika treba mijenjati pa s velikim interesom očekuju početak edukacije i same nastave”, dodaje Deželić. Jedno je sigurno, eksperimentalni program korak je u pravom smjeru. Prema mišljenju ravnateljice Dragojević, donijet će uspostavu usklađenijeg i učinkovitijeg sustava obrazovanja koji je prihvatljiviji današnjem društvu.

“Ulaskom u provedbu eksperimentalnog programa, lovimo korak s obrazovnim sustavima koji bi nam trebali biti uzor, kao što su skandinavski ili anglosaksonski”, optimističan je ravnatelj Deželić.

Fuchs želi cjelovitu reformu

Funkciju posebnog savjetnika premijera za koordinaciju rada Ekspertne radne skupine obavljat će Radovan Fuchs, bivši ministar obrazovanja. Glavni posao i svrha ERS-a je prilagođavanje Nacionalnog okvirnog kurikula suvremenim europskim standardima školstva. Fuchs osobno žali što će se provesti samo eksperimentalno testiranje kurikularne reforme, a ne njena cjelovita verzija. Smatra da nema vremena za gubljenje i svoj zadatak prihvaća kako bi se promjene u hrvatskom obrazovnom sustavu počele provoditi u što kraćem vremenskom roku. Eksperimentalni program “Škola za život” prema njegovu je mišljenju povijesna prigoda da se uvede bolje obrazovanje za hrvatske učenike i samim time pridonese općem dobru.

Iz nekih županije prijave nisu stigle

Za eksperimentalni program prijavilo se gotovo dvostruko više od planiranih 30 srednjih škola za koje je bio osiguran novac. Najviše prijava bilo je iz Osječko-baranjske županije, čak njih 16, a najmanje iz Splitsko-dalmatinske županije iz koje se prijavilo samo šest posto srednjih škola. Ministrica se nadala da će se iz svake županije stići prijave pa je cilj bio jedna škola u svakoj županiji. No iz Karlovačke i Ličko-senjske županije nije došla ni jedna prijava.