Foto: Hrvoje Debeljak / GLOBAL

Profesor matematike Toni Milun poznat je svima. Upravo putem njegovih videolekcija mnogi sadašnji i bivši školarci naučili su kako riješiti svoje matematičke nedoumice. Već i sam spomen njegova imena među učenicima izaziva osmjeh na licima jer svi oni kao da Miluna poznaju, iako ga nikada upoznali nisu i sve to zato što je uspješno uklonio kamen iz želuca svih onih kojima matematika nije jača strana.

“Mom bivšem studentu Nikoli Mujdžiću svidio se način na koji podučavam matematiku. Predložio je da zajedno snimamo nastavne sadržaje i objavljujemo na YouTubeu”, objašnjava Milun kako je došlo do ideje da znanje prenosi učenicima putem videozapisa koji su ga učinili možda najpoznatijim učiteljem koji pomiče granice obrazovanja i čini učenje zanimljivim.

Milun i svi drugi ‘miluni’ slave danas svoj dan – Svjetski dan učitelja.

I učitelji imaju poziv

“Biti učitelj nije baš isplativo, ali ako osjetite poziv onda je to – to. Bitno je da svaka osoba radi baš ono što voli”, naglašava popularni matematičar.

On svoja znanja rado prenosi, kad vidi neke matematičke zanimljivosti odmah ih zabilježi i kasnije upotrijebi na nastavi jer, tvrdi, takve su stvari studentima najzanimljivije. No trud koji ovaj profesor ulaže u svoju nastavu više je iznimka nego pravilo u ovoj profesiji, profesori i učitelji nerijetko zapnu u monotoniji odrađivanja lekcija predviđenih kurikulom, obveze pregledavanja ispita i zadataka nerijetko se produže i van radnog vremena, a nemaju svi motivaciju da svoja predavanja obogate i očiste od suhoparnosti.

Toni Milun (Foto: Privatna arhiva)

“Čitajte knjige i idite na radionice kako raditi prezentacije, kako postati zanimljiviji predavač. Ja sam tek prije pet godina išao na radionicu na kojoj sam dobio konkretnu povratnu informaciju o svom podučavanju”, poručuje Milun svima koji će predavači tek postati, kao i onima koji to već jesu, ali se žele unaprijediti.

‘Od ocjena je važnija dobrota, znanje i životno iskustvo’

Svoje mjesto u bespućima interneta i YouTubea pronašla je i magistrica edukacije hrvatskog jezika i književnosti Marta Narančić. Ona je relativno nova youtuberica koja je svoj kanal “Hrvatski u Zemlji čudesa” pokrenula za vrijeme pandemije jer ju je brinulo kako će nastava na daljinu utjecati na rezultate državne mature. Tako je cjelokupno gradivo gramatike i književnosti prenijela u formatu kratkih videozapisa.

“Ispostavilo se da učenici tako brže uče i da im je zanimljivije. Zbog toga sam otvorila i web stranicu na kojoj se nalaze skripte za učenje”, priča Narančić koja je lekcije snimila ležernim, razgovornim tonom da budu što razumljivije učenicima.

Najveće joj je zadovoljstvo bilo kada su joj se javili učenici koji su upravo zahvaljujući tim lekcijama položili ispit državne mature. Osim zadovoljstva i dobrih strana svoga posla, Narančić je ipak svjesna i problematika u profesiji.

Marta Naračić (Foto: Privatna arhiva)

“Društvo učitelje ne poštuje dovoljno. Mi ne samo da obrazujemo mlade ljude nego ih i odgajamo. Naša se i najmanja pogreška uvijek stavlja pod povećalo. Posao nije financijski isplativ, nije cijenjen, no veseli me”, objašnjava Narančić koja svim učiteljima, kao i onima koji to tek žele postati, poručuje da se opuste, budu svoji i uživaju s mladim ljudima oko sebe.

“Od ocjena je važnija dobrota, znanje i životno iskustvo. To je jedino što na kraju priče vrijedi”, kaže Narančić.

Glavna asocijacija – dugi ljetni odmor

Da ovaj posao nije dovoljno cijenjen smatra i Ana Kunjko profesorica glazbene umjetnosti u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Konjuko ističe da je glavna asocijacija društva na njezinu profesiju “dugi ljetni odmor” dok o cjelodnevnom angažmanu tijekom cijele godine nitko ne razmišlja.

Kunjko nije obična profesorica ona je, naime, slijepa od rođenja što joj znatno otežava bavljenje ovim poslom.

“Koristim računalni čitač ekrana koji naglas čita sve što se nalazi na njemu. Pokušajte zamisliti da trebate ocijeniti 450 učeničkih eseja tako da vam ih netko čita naglas”, kaže Kunjko koja je od svog prvog sata klavira u osnovnoj školi znala da želi biti nastavnica.

‘Biti učitelj nije baš isplativo, ali ako osjetite poziv onda je to – to’, naglašava Milun

Još jedna naizgled uobičajena učiteljska aktivnost njoj je nemoguća – nadziranje učenika za vrijeme ispita znanja, stoga je netko od kolega za to vrijeme s njom u učionici. Nakon obrađivanja gradiva ova profesorica uspijeva ono što je većini nemoguće – odgovara na pitanja učenika. Nekima se čini nevjerojatno da učenici postavljaju pitanja, no Kunjko je to sastavni dio sata. Na to ih potiče jer u suprotnom ne bi imala nikakvu povratnu informaciju koliko su shvatili gradivo jer ne može vidjeti potencijalno zbunjene izraze lica.

“Kao što vam znanje iz kemije može pomoći da spriječiti požar, tako vam i izbor glazbe, ako se zaposlite kao trgovac, može donijeti veći promet i zaradu u trgovini. Iz svega se može izvući korisna pouka za život”, zaključuje Kunjko kojoj “baterije” pune učenici kad postave zanimljivo pitanje ili ju zamole da još jednom pusti glazbeni primjer.

“To mi daje energiju za sljedeća dva tjedna napornog rada”, kaže Kunjko.

U srcu oporavka

Svjetski dan učitelja obilježava se 5. listopada, a ovogodišnji moto je “Učitelji u srcu oporavka obrazovanja”. Slavi se potpisivanje Preporuke o statusu učitelja 1966. godine koja je ukazala na važnost učitelja i profesora te se prvi put raspravljalo o njihovom pravnom statusu.