Foto: Ivan Gundić/Global

Kao modul Informacijskog sustava visokih učilišta Hrvatske, Studomat je na usluzi studentima pri prijavi, odjavi te pregledu ispitnih termina. Isto tako, koristi studentima za biranje izbornih predmeta, uvid u prikupljene ECTS bodove, te uvid u financijske obveze kao i u razinu prava na prehranu. Unatoč brojnim prednostima koje nudi Studomat, na čiji je razvoj potrošena gomila javnog novca, mnoge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu istodobno ustraju na korištenju indeksa.

Muke s upisima

Potreba za potpisima i ocjenama u indeksu studentima je prouzročila brojne muke. Iako je rok ispravljanja pisanih ispita zakonski ograničen na pet radnih dana, zakonom nije utvrđeno koliko vremena može proći od objave rezultata do upisivanja u indeks. Upravo je taj nedostatak mnoge studente stajao vremena i živaca.

Naime, studenti su boljku sustava na svojoj koži najprije osjetili pri prikupljanju potrebne dokumentacije za natječaj za subvencionirani studentski dom u Zagrebu. Iako su ocjene ispita s ljetnog roka već odavno bile objavljene i upisane u Studomat, studentska referada nije bila spremna potpisati potrebnu dokumentaciju zbog toga što te iste ocjene nisu bile upisane u indeksu.

Zakonom nije utvrđeno koliko vremena može proći od objave rezultata do upisivanja u indeks. Taj nedostatak mnoge je studente koštao vremena i živaca

To, međutim, nije jedini slučaj u kojem su studenti ispaštali zbog nepravde sustava i ovisili o volji profesora da organizira upis ocjena. Pri upisu u novu akademsku godinu, priča s ljetnog roka ponovila se. Ispitni rokovi su odrađeni, a ocjene objavljene i upisane u Studomat. Međutim, u trenutku upisa mnogi profesori još nisu upisali sve potrebne ocjene u indekse što je na kraju rezultiralo revolucionarnom potragom za prodekanicom koja je na kraju, uz potpisane zamolbe, obavila upis ocjene umjesto nositelja kolegija.

Dekani odlučuju

Odlučili smo istražiti tko je ‘kriv’ za dvojni sustav koji je tu unatoč provedenoj digitalizaciji.

Iz Hrvatske akademske istraživačke mreže (CARNET) poručili su nam da naš upit nije u njihovoj merodavnosti te su nas preusmjerili na Sveučilišni računski centar SRCE.

“Zaposlenici SRCA isključivo održavaju sustav ISVU, a za takve biste se upite trebali obratiti pojedinim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Sama ISVU mreža nema nikakvog utjecaja na e-indekse te su za to odgovorni pojedini fakulteti u dogovoru sa Sveučilištem i Ministarstvom”, navodi Nataša Dobrenić, voditeljica ureda za odnose s javnošću.

S Arhitektonskog fakulteta htjeli su ponuditi odgovore, ali nisu dobili pristanak dekana

Odgovore nisu ponudili ni Ministarstvo ni pojedine sastavnice. Za vrijeme kontaktiranja različitih fakultetskih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, mnogi su pozivi odbijeni, na mnoge se nitko nije niti javio, a u većini slučajeva rečeno nam je kako nismo dobili odgovornu osobu za takvu vrstu upita.

Najprije sigurnost

Proputovali smo tako od porte, voditelja i zamjenika voditelja referade Agronomskog, Ekonomskog i Filozofskog fakulteta do Arhitektonskog na kojem nam je rečeno kako smo dobili odgovornu osobu koja je spremna ponuditi odgovore, ali nam bez dekanova odobrenja nije htjela reći ništa.

Nakon nebrojenih poziva i upita gotovo svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, argumente smo odlučili potražiti na domaćem terenu i jedino smo tu dobili konkretan odgovor.

‘Studentima bi bilo jednostavnije da se u cijelosti prijeđe na e-ocjene, ali je pitanje bi li to bilo sigurnije’, navodi prodekanica za nastavu na FPZG-u, Gordana Vilović

Na pitanje referadi o razlozima istodobna korištenja indeksa i Studomata dobili smo odgovor kako je stanje takvo “jer je indeks na dotičnom fakultetu još u funkciji” te smo u slučaju dodatnih pitanja preusmjereni na ured prodekanice za nastavu na Fakultetu političkih znanosti, prof. dr. sc. Gordane Vilović.

“Zbog sigurnosti je važno da ocjene budu upisane u studomat i indeks. Naravno, studentima bi bilo jednostavnije da se u cijelosti prijeđe na e-ocjene, ali je pitanje bi li to bilo sigurnije. Naš sustav bi trebalo nadograditi, na čemu uprava radi”, navodi Vilović.

Studentski zbor zahtijeva od svih fakulteta da odbace indekse i prijeđu na ISVU sustav

“Profesori i studenti svjesni su da stvarno ne postoji potreba da se ocjene upisuju dvaput”, poručili su iz Studentskog zbora i dodali kako još uvijek zahtijevaju od svih fakulteta da prijeđu na ISVU sustav i odbace indekse. Objasnili su da je taj prijelaz kompliciraniji no što se čini pa je to jedan od razloga zašto su indeksi još uvijek u funkciji.

Na indeksima se zarađuje

“Moraju se uskladiti brojni propisi, dokumentacija, povezati referada, e-Matica, aplikacija za e-učenje, ministarstvo i brojni drugi unutarnji i vanjski faktori”, istaknuo je Borna Nemet, zamjenik predsjednika SZ-a, koji je na vlastitom, Učiteljskom fakultetu sudjelovao u tom procesu.

Inače, kao jedno od potencijalnih, ali i nepriznatih odgovora na naše pitanje ističe se i financijska dobit fakulteta. Naime, odlukama dekana različitih sastavnica Sveučilišta, na snagu stupaju cijene upisnih paketa, ali i cijene upisnina za više akademske godine. U odluci stoji kako su u cijenu upisnih paketa uračunati indeks, smart iksica te kojekakve privole i potvrde. Osim sigurnosti, to je jedini logični razlog zašto ne postoji volja za prelazak na elektronički sustav.