Foto: Pixabay

Nakon što je lani Ministarstvo znanosti i obrazovanja imenovalo Povjerenstvo za izradu zakona, na čelu s državnim tajnikom Tome Antičićem, u rujnu je objavljen prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje je akademska zajednica dočekala s velikim nezadovoljstvom.

Bez obzira na još prošlogodišnje osnivanje Povjerenstva, kao i najave uvođenja novog zakona “zapadnjačkog karaktera” ove godine, oslonjenog na austrijski model, zagrebačko je sveučilište još u veljači objavilo u sveučilišnim novinama Universitas svoju inačicu zakona, neizravno “bojkotirajući” novu inicijativu Ministarstva.

Kao što je jedan od kreatora, Antičić, već ispričao, prijedlog novog zakona u nekoliko točaka odstupa od dosadašnje prakse. Primjerice, svaka od sastavnica imala bi na izbor zaposliti neku osobu na vrijeme od šest godina, nakon čega se odlučuje želi li zaposliti tu osobu na neodređeno vrijeme ili ne.

Osim toga, zakon bi otvorio vrata i stranim znanstvenicima koji svoju sreću odluče potražiti u Hrvatskoj, za razliku od dosadašnjih pravila koja im to znatno otežavaju. Ni rektori se više ne bi morali birati prema načelu “iznutra” – umjesto biranja rektora iz redova sveučilišnih profesora, sveučilišta bi mogla raspisivati svoje međunarodne natječaje.

Umjesto biranja rektora iz redova sveučilišnih profesora, sveučilišta bi mogla raspisivati svoje međunarodne natječaje, jedna je od stavki prijedloga novog zakona

Lažne diplome još bi se intenzivnije kontrolirale, a novim zakonom one bi značile i trenutačni otkaz. No, iako su ostale glavne odrednice zakona u akademskoj zajednici prošle relativno nezapaženo, odrednica da oni profesori koji navrše 65 godina, ako se smatraju sposobnima, mogu obnašati dužnost normalno do 68. godine života izazvala je goleme reakcije u akademskoj zajednici.

Osim Sveučilišta, koje je nedavno u nekoliko točaka iskritizalo zakon, i Institut Ruđer Bošković, kao i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja iskazali su svoje nezadovoljstvo, navodeći kao glavni argument kako takva odredba nikako neće koristiti mladima, a neki čak Antičića smatraju nekompetentnim za posao izrade zakona.

“U ostalim segmentima obrazovnog sustava sindikati obrazovanja imaju ista ili slična stajališta, jer takva rješenja sprečavaju zapošljavanje mladih ljudi, odnosno njihov ostanak u sustavu”, komentirali su na stranici e-savjetovanja gdje se trenutačno provodi javna rasprava.

Ministarstvo je pak potvrdilo kako će se o toj temi održati mnogi okrugli stolovi i rasprave da bi se zakon uskladio u cijelosti, ali ne odustaju od njegove provedbe.