Foto: Pexels

U razdoblju od ožujka do rujna ponuda studentskih poslova u Zagrebu u odnosu prema 2019. godini manja je za 43 posto, podaci su iz tablice koju je poslao Mirko Bošnjak, sanacijski upravitelj Studentskog centra u Zagrebu. Trenutačna situacija ostavlja posljedice na pronalazak posla studentima, mladima bez iskustva u njihovoj struci te svim ostalim građanima, a sve to rezultira time da više ljudi gubi posao nego što ga dobiva.

“Na mnoga mjesta gdje sam nosila životopis rečeno mi je da tražim u pogrešno vrijeme te da su poslodavci u procesu otpuštanja radnika”, govori Ivana Kasalo, studentica povijesti umjetnosti i francuskog jezika i književnosti.

Gubitak poslova

Mnoge europske zemlje, pa tako i Hrvatska, tijekom pandemije koronavirusa nastoje spriječiti gubitak radnih mjesta, a Dražen Oreščanin, osnivač tvrtke Poslovna inteligencija, ističe da je Vlada svojim mjerama uspjela ispuniti taj zadatak i očuvala velik broj radnih mjesta.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, vidljivo je da je došlo do porasta nezaposlenosti. U kolovozu 2019. godine broj nezaposlenih je iznosio 114.498 dok je u kolovozu ove godine iznosio 151.368.

‘Svakodnevno prelistavam stranicu Studentskog centra u nadi da ću nešto pronaći, ali broj novih oglasa opada, a raznolikost ponude se prorijedila’, kaže studentica Jolanda

“Na svu sreću nije toliko mnogo ljudi ostalo bez posla, u usporedbi s prošlom godinom, oko 70.000 manje je zaposlenih, što je bolje nego u mnogim drugim državama Europe, a posebice u Sjedinjenim Američkim Državama”, kaže Oreščanin. Napominje da je moguće da će se broj nezaposlenih povećati kada se mjere koje je Vlada donijela na početku pandemije završe jer i dalje nema strukturnih reformi koje bi omogućile građanima siguran posao.

Studenti nisu zadovoljni trenutačnom ponudom poslova, a mnogi od njih moraju raditi uz studiranje zbog financiranja studija i mjesta stanovanja. Dakle, posao im je egzistencijalno važan.

“Prihvatila sam jedan posao gdje je poslodavac spustio minimalnu studentsku satnicu na 18 kuna jer mu inače, kako kaže, nije bilo isplativo”, objašnjava Ivana.

SC satnicu ne mijenja

Posao je prihvatila da bi uštedjela nešto novca, a poslodavac ju je smatrao probnim radnikom. Nakon tjedan dana kojih je odradila, poslodavac ju je isplatio na ruke. “Vjerujem, da sam ostala, isplatio bi mi minimalnu studentsku satnicu na račun, a onda bi tražio da mu ja vraćam višak“, pretpostavlja Ivana. Ovo samo pokazuje da su neki poslodavci već počeli tražiti načine da plaćaju studente mimo Studenskog centra, “na crno“, samo da bi snizili ionako dovoljno nisku minimalnu studentsku satnicu.

Jolanda Pisac, studentica Hrvatskog jezika i književnosti te povijesti umjetnosti, također kaže da kriza s koronavirusom ostavlja velike posljedice na potražnju posla.

Studentski centar u doba pandemije bilježi pad ponude poslova za čak 43 posto

“Svakodnevno prelistavam stranicu Studentskog centra u nadi da ću nešto pronaći, ali broj novih oglasa opada, a raznolikost ponude se prorijedila”, govori Jolanda.

Sanacijski upravitelj Studentskog centra u Zagrebu nije komentirao sve manje poslovnih ponuda za studente, ali je istaknuo da je satnica ostala ista. Najviša satnica može se dobiti za poslove u programiranju i webdizajnu, dok satnica za poslove konobara, rad u skladištima i fizičke poslove iznosi između 25,39 i 30 kuna.

Također, s velikim problemima susreću se i mladi koji trenutačno traže posao u struci ugostiteljstva, turizma i prijevoza, a nemaju iskustva, govori Oreščanin.

Lakše je u IT industriji

“U IT industriji je lakše pronaći posao, od početka smo krize održali našu BIRD Internship akademiju i zaposlili više od deset netom diplomiranih stručnjaka, no nisu jednake mogućnosti za sve struke”, tvrdi Oreščanin. S Oreščaninom se složila i Sarah Zefić, radnica u jednoj digitalnoj agenciji.

“IT industrija ne trpi posljedice krize kao neke druge djelatnosti, njihova potražnja za radnicima ovisi o projektima na kojima su angažirani”, kaže Sarah.

‘Mladi se trebaju pokušati zaposliti u kvalitetnim i globalno konkurentnim firmama gdje će stručno napredovati i stjecati znanje’, smatra Oreščanin

Oreščanin preporučuje svakome tko ima poduzetničkog duha da pokrene svoj posao, ali isto tako, uz trenutačnu situaciju smatra da je budućnost pronalaska posla u globalno konkurentnim tvrtkama.

“Mladi se trebaju pokušati zaposliti u kvalitetnim i globalno konkurentnim firmama gdje će stručno napredovati i stjecati znanje. Dobro je što takve uspješne tvrtke rastu i zapošljavanju tijekom krize”, zaključuje Oreščanin.

Štetner: U doba pandemije raste interes za startupe

Mladi danas sve češće pronalaze posao u IT industriji za koju je zainteresiranost porasla tijekom pandemije, a sve veća je zainteresiranost i za poduzetništvo s tržišnim potencijalom. No predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela (Crane), Davorin Štetner ističe da čak 90 posto startupa, tvrtki s tržišnim potencijalom, ne uspije.

Startupi su iznimno važni za gospodarstvo jer 90 posto njih ne uspije, ali mladi dobiju dragocjeno iskustvo i spremniji su za sljedeće faze rada ili poslovanja”, kaže Štetner. To da ih mnogo ne uspije ne usporava mlade poduzetnika u ostvarivanju njihovih želja. Predsjednik Cranea objašnjava da je sve veća zainteresiranost za startupe zasluga trenutačnih okolnosti.

“Iznenađujuće, vidim da je interes za startupe čak i veći, ova pandemija iznijela je mnoga potencijalno isplativa rješenja, ponajviše u zdravstvenom sektoru”, govori Štetner.