Foto: Marija Edita Feldi/Global

Studenti koji odlaze na Erasmus nerijetko dožive iznenađenje kada shvate da im se odabrani kolegiji neće priznati na njihovu sveučilištu. Problem nastaje kada studenti zbog nedovoljne podudarnosti u programu moraju iznova polagati kolegije koje su prethodno odslušali i položili na stranom sveučilištu.

Studentici Ivi Matić na matičnom fakultetu priznali su samo jedan od pet kolegija, iako je na Erasmusu upisala i skupila 30 ECTS-a taj semestar. Napominje kako je znala da će joj se jedan izborni automatski priznati dok će se ostali priznati samo ako nađe neke slične kolegije na stranom sveučilištu, što, nažalost, nije uspjela.

Pravilnik je jasan

“Nakon što sam se vratila potkraj lipnja počela sam izlaziti na druge rokove i tako sam položila tri od četiri obvezna kolegija, a jedan mi je ostao pa sam ga prenijela”, prisjeća se Iva.

Prema Pravilniku o međunarodnoj mobilnosti, ako su preklapanja u programu predmeta koje je student položio veća od 70 posto, tada se studentu priznaju predmet, broj stečenih ECTS bodova i dobivena ocjena. Također, ako student nije položio ispit iz odslušanog predmeta, matična institucija mu može dopustiti polaganje pri povratku, bez ponovnog slušanja tog predmeta. Sve se potpuno mijenja ako su preklapanja u programu predmeta manja od 70 posto, takvi predmeti studentima se mogu isključivo priznati kao izborni, naravno, ako su ih položili. Važno je napomenuti da priznati izborni predmeti ne trebaju odgovarati ponudi izbornih predmeta na matičnoj instituciji.

Studentica Ivana Ivandić navodi da nije imala problema s priznavanjem predmeta jer je na Erasmus išla na petoj godini kada je imala samo izborne predmete, pa je mogla odabrati bilo što.

“Da sam imala i obveznih predmeta ili da su mi ova dva bila obvezna, onda mi se ne bi svi kolegiji priznali jer je na sveučilištu u Španjolskoj bilo dosta predmeta koji nisu slični ovima našeg sveučilišta”, prisjeća se Ivana.

Što kažu pravilnici

Prema Pravilniku o međunarodnoj mobilnosti, usporedbu sukladnosti studijskih programa, priznanje ECTS bodova, predmeta, ocjena i stručne prakse obavlja mjerodavno tijelo sastavnice, odnosno studijskoga programa.

Snježana Matek Sačer iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije napominje da studenti prije odlaska na mobilnost sklapaju s matičnim i inozemnim visokim učilištem sporazum o učenju u svrhu studija u kojem se definiraju sve obveze studenata na mobilnosti, pa i kolegiji koje će slušati i položiti na inozemnom visokom učilištu.

“Poželjno je da student odabere kolegije na inozemnom visokom učilištu čiji su ishodi učenja kompatibilni s onima na matičnom visokom učilištu te za istu razinu studija”, navode iz Agencije za mobilnost.

Studentica Suzana Blagus priznaje da je ciljano birala teže kolegije na stranom sveučilištu, kako bi joj bili što sličniji onima na matičnom fakultetu, no nakon što je shvatila da svejedno mora sve polagati, promijenila je sve kolegije i odlučila upisati one koji su je zanimali.

“Sve sam provjerila i njima nije bilo važno da sam uzela i iste nazive kolegija tamo, trebalo se položiti to njihovo”, prisjeća se Suzana.

Također napominje da joj čak nisu priznali niti izborni kolegij koje je onda morala prenositi u sljedeću godinu i opet slušati taj predmet jer su se profesorice ipak predomislile da ga prethodno mora odslušati da bi ga položila. Studentica Matea Ugrina priznaje da joj na fakultetu nakon usporedbe predmeta prije Erasmusa nisu priznali četiri obvezna predmeta jer se nisu podudarala s onima na mobilnosti.

“Ukratko, to je 20 ECTS-a za koje moram položiti usmene i pismene ispite, odraditi sve vježbe i napraviti seminare”, prisjeća se Matea.

Koordinatori su ključni

Iz Agencije za mobilnost priznaju da nije vjerojatno da će slični kolegiji u različitim zemljama biti potpuno istovjetni, s obzirom na veliku raznolikost obrazovnih programa i visokih učilišta koja sudjeluju u programu Erasmus.

“Stoga je preporuka za visoka učilišta da imaju fleksibilan pristup te da se priznavanje temelji na sukladnosti ishoda učenja, a ne istovjetnosti sadržaja kolegija (podudarnost od najmanje 70 posto)”, ističu iz Agencije.

‘Poželjno je da student odabere kolegije čiji su ishodi učenja kompatibilni s onima na matičnom visokom učilištu’, navode iz Agencije za mobilnost

Također, iz Agencije savjetuju studentima aktivno uključivanje u pripremu svoje mobilnosti, te da tijekom mobilnosti ostanu u redovitom kontaktu sa svojim koordinatorom Erasmusa.

Toni Kliškić iz Ureda za međunarodnu suradnju Fakulteta političkih znanosti ističe da je priznavanje kolegija veliki problem kao i situacije u kojima studenti koji na mobilnosti ostvare 30 ECTS bodova pri povratku moraju polagati obvezne kolegije jer na stranoj instituciji nisu mogli upisati sličan kolegij. Također navodi da se takve situacije događaju zbog različitosti studijskih programa, specifičnosti pojedinih kolegija i praktičnih radova koje pojedini kolegiji zahtijevaju.

“Ne smije se događati da studenti zbog sudjelovanja na mobilnosti moraju prenositi kolegije, studirati s opterećenjem, ili još gore, ponavljati cijelu godinu”, navodi Kliškić.