Foto: Pixabay

Iskustva studenata u snalaženju na internetskoj nastavi i dalje su raznolika. Neki je smatraju izrazito neučinkovitom i demotivirajućom dok su se drugi odlično snašli i uspjeli pronaći brojne prednosti.

“Krenula sam dobivati zadaće iz nekih kolegija iz kojih je do tada nikad nisam imala”, tvrdi Mirna, studentica ekonomije. Opisuje da su neke dijelove morali sami obrađivati, što je dovelo i do većeg naglaska na profesore. Kako opisuje studentica, neki su se profesori ponašali kao da im je zadaća samo ocijeniti, a ne ih i naučiti nečemu.

Ipak je bolje uživo?

Internetsko studiranje posebno je neobično studentima Kineziološkog fakulteta, koji su inače imali predviđeno vrijeme za vježbe uživo. Student Bruno Ivanović otkriva kako nastava sad funkcionira.

“Jedan dan u tjednu, od osam do 15 sati, dolazimo na fakultet i radimo vježbe, a onda ostatak tjedna imamo teorijsku nastavu online putem Merlina”, objašnjava Bruno. Tvrdi da je veći problem to što studenti moraju dolaziti u dvoranu i pripremati praktične ispite. Moraju se zapisivati u točno određeno vrijeme kad će doći i onda u dvorani biti samo sat vremena. Prisjeća se da su prije znali doći navečer i ostajati do ponoći vježbajući, slušajući glazbu i družeći se.

“Sad imam više vremena, ali bolje je ići na fakultet uživo”, zaključuje Bruno.

Foto: Pixabay

Kao pozitivnu stranu internetske nastave i Mirna ističe vrijeme. Lakše joj je, kaže, organizirati si vrijeme jer ga ne gubi na odlazak do fakulteta pa joj ostaje više vremena za učenje. Zbog internetske nastave mora pisati i seminarske radove iz Tjelesne i zdravstvene kulture jer joj taj kolegij nosi 1 ECTS bod. Ipak, smatra da je sada mnogo lakše nego na početku takve vrste nastave jer su profesori tada bili neorganizirani i nisu bili posvećeni tome da im olakšaju.

Posebno je teško studentima koji dolaze s potresom pogođenih područja. Jedna od njih je Valentina Skender, brucošica na Pravnom fakultetu. Valentina kaže da ju je odmah nakon potresa nazvala profesorica da bi se uvjerila da je dobro, a pitala ju je i ima li uvjete za učenje i kako joj može pomoći.

Studentski pravobranitelj kao pomoć

“Preporučila mi je i savjetovalište u sklopu fakulteta ako ću imati problema s podnošenjem stresa”, ističe Valentina. Dodaje da je uprava fakulteta donijela odluku da se svi ispiti odgode za tjedan dana te da se sukladno tome produžuje semestar.

“Time su nam omogućili više vremena za pripremu za ispite, a osobno nemam problema s učenjem i polaganjem”, kaže Valentina, kojoj se također najviše sviđa ušteda vremena koje je trošila na putovanje.

‘Nešto smo sami morali obrađivati, profesori su se počeli ponašati kao da nisu tu da nas nauče, nego samo da nas ocijene’, tvrdi studentica Mirna

Kao još jedan problem, ostalo je i pisanje ispita. Studentica Mirna smatra da su ispiti online mnogo teži jer ima previše pitanja, a premalo vremena. Stresni su joj i usmeni ispiti jer mora gledati samo u točku kamere zato što profesori svaku kretnju smatraju varanjem. Za sve probleme s internetskom nastavom koje ne znaju riješiti sami, a u rješavanju nisu dobili adekvatnu podršku od svog fakulteta i drugih tijela koja su im takvu podršku obvezna dati, studenti se mogu javiti studentskom pravobranitelju.

Tin Kolenko, studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu, ističe da mu se studenti javljaju sa svakojakim pritužbama.

Tin Kolenko, Foto: Privatna arhiva

“Što se tiče upita vezanih za online nastavu, najčešći upiti su oni vezani za vrijeme pisanja ispita, potrebe da studenti imaju upaljenu kameru i/ili mikrofon, odnosno upiti vezani za tehničke teškoće pri spajanju na sustav”, tvrdi Kolenko.

Važna je i aktivnost zbora

Osim toga znaju se pojaviti i pitanja vezana uz prava na izdavanje diplome u online uvjetima te problematiku koja se tiče sudjelovanja u razmjeni Erasmus+ u okolnostima korona krize.

“Rekao bih da su navedeni upiti najčešći što se tiče online nastave, no javljaju se i mnogi drugi”, ističe pravobranitelj. Hoće li se problem riješiti, ovisi o konkretnom slučaju.

“Načelno sam zasad uspješno rješavao većinu problema s kojim su mi se studenti obratili tako da bih slao dopise fakultetu u kojima bih tražio da se studentima omoguće adekvatni uvjeti polaganja ispita i/ili druge molbe s kojima su se studenti javili”, objašnjava pravobranitelj. Dodaje da nekad rješavanje problema zahtijeva i koordinaciju studentskog zbora fakulteta. Studentu se uvijek pruži uvid u cijelu situaciju i komunikaciju između studentskog pravobranitelja i drugih tijela koja sudjeluju u rješavanju problema.

Sveučilište slalo preporuke, sastavnice donose konačne odluke

Sa Sveučilišta u Zagrebu tvrde da su rektor Damir Boras i mjerodavna sveučilišna tijela od početka pandemije više puta fakultetima i akademijama koje djeluju u sklopu Sveučilišta u Zagrebu upućivali preporuke i smjernice za nastavu u novonastalim okolnostima.

“S obzirom na to da sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, sukladno važećoj zakonskoj regulativi i Statutu Sveučilišta u Zagrebu, imaju pravnu osobnost, dekan kao čelnik fakulteta ili akademije odgovorna je osoba za organizaciju nastavnoga procesa”, pojašnjavaju. Sveučilište ima koordinacijsku ulogu i njegova uprava je u redovitom kontaktu s čelnicima fakulteta i akademija. Od njih redovito dobiva podatke o izvođenju nastavnog procesa.