Foto: Unplash

Iako je Hrvatski sabor na pritisak inicijative “300=300” izglasao ponovo izjednačavanje studenata stručnih i sveučilišnih studija, razlike u odnosu profesora na nekim fakultetima prema studentima i dalje su vidljive.

“Na anatomiji su nas ispitivali na svakim vježbama i onaj tko ne bi znao, dobio bi kazneni kolokvij zbog kojeg, ako ne prođe, ne može izaći na pravi kolokvij, a samim time ni na ispit”, objasnila je studentica sestrinstva Nikolina Žugec.

Strah od konkurentnosti?

“Mnogo studenata na mom fakultetu, uključujući i mene, razmišlja o prebacivanju na sveučilišni studij jer ne želimo biti diskriminirani, a imamo uglavnom sve isto”, rekla je Nikolina. Dodala je da na njezinu fakultetu studenti stručnih i sveučilišnih studija imaju jednaku količinu teorijskog, ali i praktičnog udjela gradiva za obraditi, ali i dalje nisu jednaki profesorima.

Također, neke velike razlike u težini gradiva i nema, a s kolegama sa sveučilišnog studija razmjenjuju i ispitna pitanja. Zbog nepovoljnog položaja stručnih studija, Nikolina se želi prebaciti na sveučilišni jer želi biti sigurna u vrijednost svoje diplome. Istaknula je da bi stručni i sveučilišni studiji trebali biti jednako vrijedni zato što traju jednako, imaju iste predmete i istu količinu gradiva za učenje. Zbog toga ne vidi razlog zbog kojeg bi stručni studiji bili diskriminirani u odnosu prema sveučilišnima.

“Ne znam koliko vrijedi ta teorija da stručni studiji pripremaju studente isključivo za tržište rada i da sveučilišni imaju manje prakse”, rekla je Nikolina i dodala da njezine kolege na stručnom studiju, baš kao i oni na sveučilišnom, na prvoj godini imaju 550 sati kliničkih vježbi i jednak broj teorijskih sati. Nikolina je još napomenula da kolege sa sveučilišnih studija koriste i istu literaturu pri pripremanju ispita.

‘Ne znam koliko vrijedi ta teorija da stručni studiji pripremaju studente isključivo za tržište rada i da sveučilišni imaju manje prakse’, rekla je studentica Nikolina

“Jedino što vidim u ovoj situaciji je opravdani strah rektorata sveučilišta, koji polako postaje svjestan slabije konkurentnosti na tržištu koju sveučilišni studenti pružaju, pa svoju poziciju brani lobiranjem kod viših institucija unutar države”, istaknuo je Branko Matavulj, svježe diplomirani student stručnog studija međunarodnog poslovanja na Rochester Institutu Tehnologije.

Kvalifikacije važnije od papira

Branko kao posljedicu neizjednačavanja vidi stavljanje studenata sveučilišnih studija u privilegirani položaj pri prijavama za posao bez prethodnog iskustva. Takvo postupanje sa studentima stručnih studija prema njegovu je mišljenju “opća obrazovna diskriminacija” te jedan od posljednjih pokušaja “papirnate glorifikacije” sveučilišnih studija. Istaknuo je da ne postoji poslodavac u modernom svijetu koji će prije odabrati nekog s višim obrazovanjem umjesto nekog s više relevantnog radnog iskustva. Također je istaknuo da obrazovanje igra ulogu u zapošljavanju, ali i da postoji razlog zašto se u modernim životopisima svrstava na drugo mjesto u tablici.

Foto: Unplash

“Mislim da je važno da na kraju dana, budućem poslodavcu taj papir ne znači ništa. Nagledao sam se primjera u kojima se opis pozicije mijenjao da bi se zaposlila osoba niže stručne spreme, ali koja poslodavcu odgovara”, objasnio je Branko.

Studentica geološkog inženjerstva Laura Radonić rekla je da joj nedostaje prakse tijekom studiranja. Prema njezinu mišljenju, studenti sa sveučilišnih studija, poput nje, možda se neće toliko dobro pripremiti za svoj budući posao kao studenti stručnih studija. Priznala je da ju je ponekad strah hoće li biti dovoljno kvalificirana za budući posao u usporedbi s praktičnim znanjem studenata stručnih studija. Ohrabrujuće joj je da se od sljedeće godine na njezinu fakultetu uvodi obavezna praksa jer će joj to pomoći da nauči neke stvari koje teorijski ne može.

‘Statusni simbol’

Branko se prisjetio da za vrijeme njegova studiranja nije bilo previše razgovora o razlikama dvaju vrsta studija. Takvi su se razgovori pokrenuli tek odnedavno.

“Kad uzmemo stopu imigracije u obzir, studenti stručnih studija nemaju se čega bojati na zapadnim tržištima, ovo je više statusni simbol ‘doma'”, objasnio je Branko i dodao da studiji nisu zamišljeni s istim konačnim ciljem pa se tako treba i postaviti. Istaknuo je da je magistar znanosti jedno, a magistar struke drugo, ali su na kraju dana, po bolonjskim uredbama, oboje na magistarskoj razini znanja.

Inicijativa za izjednačavanje

Inicijativa “300=300” samo je jedan od čimbenika koji su pokrenuli razgovore o jednakosti studenata stručnih i sveučilišnih studija. Imaju li studenti jednako zahtjevne fakultetske obaveze, imaju li jednako teške ispite, ali i šanse u zapošljavanju, samo su neka od pitanja koja se postavljaju u krugovima studenata. Sama je inicijativa pokrenuta kada je Ustavni sud donio odluku o promijeni zakona Hrvatskog kvalifikacijskog okvira gdje su se izbrisale kvalifikacije stručnih studija.