Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL

Iako uspješne studentice, Ivana Ivanda i Jasmina Anlar svakodnevno nailaze na predrasude zbog studiranja na privatnom fakultetu. Ivana kaže kako joj se često dogodi da je ljudi koje tek upozna odmjere kada čuju da ide na privatni fakultet i komentiraju da se takvi fakulteti ne ubrajaju u “normalno” obrazovanje.

Slično se događa i Jasmini, koja ističe da mnogo ljudi misli da neki idu na privatne fakultete samo zato što se na njima diploma može lako platiti i da je time sav posao gotov. One ipak navode prednost privatnih fakulteta u predavačima koji su nerijetko vrsni i vrlo uspješni poslovni ljudi te u seminarskoj nastavi koja se provodi u manjim grupama, zbog čega profesori posvećuju više vremena svim studentima. Time je, kažu, omogućena bolja komunikacija, motivacija za učenje kao i sam uspjeh na fakultetu.

Visoke školarine

Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj trenutačno djeluje 119 visokih učilišta od kojih status privatne ustanove imaju dva privatna sveučilišta, četiri privatna veleučilišta i 22 privatne visoke škole. U društvu je uvriježeno mišljenje da je studij kvalitetan ako je zahtjevan, a težina se obično mjeri brojem izlazaka na ispit. Luka Šunjić, student treće godine Kineziološkog fakulteta, smatra da su privatni fakulteti lakši od državnih.

“Profesori omogućuju lakše prolaze studentima na privatnim fakultetima, a s obzirom na to da je danas važna diploma, iskustvo i praksu studenti dobivaju na samom poslu, zbog čega je i kvaliteta nastave znatno lošija”, kaže Šunjić koji smatra da je školarina od nekoliko desetaka tisuća kuna razlog i nižim kriterijima na ispitima.

No da nije tako najbolje mogu potvrditi studenti privatnih fakulteta. Ivana studira na privatnom fakultetu RIT (Rochester Institute of Technology) Croatia u Zagrebu – smjer Međunarodno poslovanje. Fakultet je odabrala zato što je htjela studirati ekonomiju, ali na engleskom jeziku. Ističe da će joj znanje koje stekne na tom fakultetu pomoći u daljnjem obrazovanju i zapošljavanju.

‘Na mom fakultetu treba uložiti manje truda jer je veća potpora profesora nego na državnim fakultetima’, kaže Jasmina Anlar,  studentica VERNA

Jasmina je studentica privatnog veleučilišta VERN – diplomskog studija Računovodstvo i financije, i navodi da su kriteriji za prolazak manji nego na državnom fakultetu, ali da se kvaliteta nastave očituje u nižim kvotama studenata kojima se profesori ravnomjerno mogu posvetiti.

“Na mom fakultetu treba uložiti manje truda jer je veća potpora profesora nego na državnim fakultetima”, kaže.

Dekan Veleučilišta VERN, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila kaže da studij mora biti zahtjevan i izazovan kako bi studenti imali visoku motivaciju da ga na vrijeme uspješno završe, steknu znanje i vještine koja će ih učiniti konkurentnima i koje će im omogućiti uspješnu integraciju na tržište rada.

Diploma kao formalnost

Cvrtila tvrdi i da unatoč svemu ipak postoje elementi koji su pridonijeli rušenju predrasuda prema privatnim fakultetima, a to su konsolidacija tržišta privatnog visokog obrazovanja, opstanak samo najkvalitetnijih institucija i studijskih programa te visoka zapošljivost studenata.

Što se tiče poslodavaca, sama diploma nije mjerilo znanja koje je stečeno, nego je samo potvrda koja formalizira kraj obrazovnog procesa. Svaki poslodavac u svojoj tvrtki želi najbolje zaposlenike, tako da i diploma s Harvarda, Oxforda ili bilo kojeg prestižnog fakulteta ne čini zaposlenika vrsnim, nego ono znanje i trud koji ta osoba ulaže.

Cvrtila također smatra da poslodavci sve više gledaju jesu li mladi osposobljeni za rad na radnom mjestu, imaju li potrebne kompetencije i vještine, a sve manje jesu li studirali na državnom ili privatnom učilištu. Cilj je da studenti završe studij i nauče ono što će im trebati na prvom radnom mjestu kroz raznovrsne oblike studiranja što su i uspješne poslovne organizacije dosad prepoznavale, a siguran je da će tako biti i u budućnosti.