NA GRBAČI RODITELJA Teško je živjeti sam kad su ti džepovi prazni

"Bilo je puno izazovnih situacija, a jedna mi se dogodila ovog tjedna kad mi je ostalo nekoliko tjedana do plaće, a ja na računu imam 87 kuna. Iskreno, bojim se narednih tjedana, ali što je tu je", rekla je studentica Martina Horvatek koja svoj studentski život financira sama bez pomoći roditelja. Martina dijeli sudbinu velikog broja studenata koji iz mjeseca u mjesec samostalno brinu o svojim financijama. Financije su svakodnevna briga brojnih studenata te se na svakojake načine snalaze kako preživjeti nadolazeći mjesec. Brojne mlade pretežito financiraju roditelji, neki primaju stipendije gradova, županija, fakulteta ili države, dok neki sami zarađuju za svoj život raznim studentskim poslovima. Martina je tako sama odlučila pronaći posao da bi ponajviše olakšala financije svojih roditelja. Ne planira se odseliti od roditelja sve dok ne pronađe neki siguran posao, a upravo sve veći broj studenata u Hrvatskoj odlučuje što duže ostati kod svojih roditelja.

Hrvati se osamostaljuju najkasnije u Europi

Razlozi su ponajviše financijske prirode. Prema statistici Eurostata, Hrvatska je na vrhu zemalja u kojoj se mladi kasno sele od svojih roditelja. Postotak je iznimno visok, čak 62 posto mladih od 25 do 34 godine živi s roditeljima, dok je prosječna dob u kojoj se mladi sele tek 31,8 godina. "Ja i dalje živim sa svojim roditeljima, sigurno do kraja fakulteta. Nakon diplome planiram krenuti u samostalniji život, pronaći posao, stan i planirati daljnji obiteljski život", rekao je student Hrvoje koji živi u Zagrebu. S druge strane, studenti koji ne žive u gradu u kojem studiraju više ne žive s roditeljima pa tako često zatraže smještaj u studentskom domu ili žive u stanu. Studentica Nikolina iz Rovinja se zbog fakulteta preselila u Zagreb te živi u iznajmljenom stanu, koji joj i dalje plaćaju roditelji, zajedno s cimericom i cimerom s kojima dijeli stanarinu i režije. S druge strane, studentica Una Gregurina živi u studentkom domu zbog studija u Zagrebu, ali ne planira tako brzo za stalno odseliti od roditelja "Živim u domu jer sam dobila pravo na dom, ali svako slobodno vrijeme radim jer od roditelja više nemam naviku uzimati novac", ispričala je Una koja planira živjeti s roditeljima sve dok ne završi fakultet i dok ne bude imala osiguranu plaću. Una je nakon završene srednje škole pauzirala dvije godine te je tada pronašla posao s kojim je mogla započeti samostalan život. "Sad mi je teško moliti roditelje za 100 kuna jer sam im i sama znala pomagati kad sam radila. Teško mi je prebaciti se na to razmišljanje da od svojih tražim novac, jer sam imala dobru plaću za nekog tko ne uzima konstantno novac od roditelja, ali nekad jednostavno moram jer sad ne radim tako često", rekla je Una.

I stipendije vežu za mjesto

Zašto mladi tako dugo ostaju kod roditelja odgovorila je profesorica sociologije na Fakultetu političkih znanosti doc. dr. sc. Ana Pažanin koja ističe kako djeca u današnje vrijeme znatno kasnije odrastaju, ali i s obzirom na pandemiju koronavirusa i ostale probleme koje pogađaju naše društvo, mladi će se teško odseliti od roditelja. "Postavlja se pitanje tko su ti koji su se uspjeli odvojiti od roditelja? Oni koji nisu sigurno nisu ostali jer su morali već jer imaju ili jako stare roditelje ili svoj vlastiti poriv za takav ‘status‘", kazala je profesorica Pažanin. Mladi ostaju sve više kod roditelja jer su zabrinuti za svoju budućnost, a zapravo su roditelji ti koji bi se trebali brinuti. Kako bi se situacija popravila, profesorica ističe da bi trebali "potaknuti mlade ljude na izobrazbu, pronaći im radna mjesta te općenito poboljšati životni status." Još jedan od razloga zbog kojeg mladi ostaju kod roditelja jesu stipendije, pretežito gradske ili županijske s kojima se studenti obvezuju da će na neko vrijeme nakon završetka studija ostati u svojem gradu.

‘Postavlja se pitanje tko su ti koji su se uspjeli odvojiti od roditelja? Oni koji nisu sigurno nisu ostali jer su morali već jer imaju ili jako stare roditelje ili svoj vlastiti poriv za takav ‘status‘‘, kazala je profesorica Pažanin

"Ne bih se željela još odvajati od roditelja zbog najma kuće ili stana ako već imam osigurano stambeno pitanje, barem još neko vrijeme", rekla je Marta, studentica Logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu koja inače živi u Virovitici. Život u manjem gradu znatno je jeftiniji od života u velikom gradu poput Zagreba, posebice za studente. Brojni su razlozi zašto se mladi ne sele od roditelja, a jedan od njih je i sami mentalitet. Prema istraživanju kojeg je proveo docent na Ekonomskom fakultetu, Tomislav Globan, ističe se kako su "mediteranski i južni narodi skloniji ostanku u roditeljskom domu više nego sjevernjaci te su češći primjeri kućanstava s dvije ili više generacija". Ovaj podatak nadopunjuju i ostale činjenice poput religijske pripadnosti, stope nezaposlenosti, posredstvo nekretnina, ali i općenito tradicije života.

Privilegija ili uskraćenost?

Uvijek je potrebno neko vrijeme za prilagodbu u novom gradu, novoj sredini, no kako je studentima koji ne žive u gradu u kojem studiraju ispričala je studentica Martina s početka priče koja nije baš oduševljena Zagrebom. "Previše je betona, hladnih ljudi, a premalo nečeg za odmoriti dušu. Možda da sam se rodila prije, tipa u osamdesetima, to bi bilo odlično za mene, sad ne toliko", zaključila je Martina. S druge strane studentica Nikolina voli Zagreb i ne smatra se toliko zakinutom jer se osjeća kao da dugi niz godina živi u Zagrebu dok sve rjeđe odlazi u svoj Rovinj.

Živim u domu jer sam dobila pravo na dom, ali svako slobodno vrijeme radim jer od roditelja više nemam naviku uzimati novac‘, ispričala je pak studentica Una Gregurina

"Sve mi je nekako novo i velik je grad tako da mislim da je to razlog zašto uživam ovdje", prokomentirala je Nikolina, ali se i požalila što nekad nema nešto skuhano kada dođe u stan kao što imaju mnogi studenti koji žive u Zagrebu s roditeljima. "Živim u najljepšem gradu na svijetu, a i ne moram plaćati stanarinu jer živim s roditeljima. Ne bih rekla da sam ja privilegirana, već oni koji žive samostalno jer se brže osamostale", rekla je studentica Carmen koja živi u Zagrebu. Upravo brojni Zagrepčani nemaju potrebu za odlaskom od roditelja te se i osjećaju privilegirano kao student Hrvoje koji kaže kako ne mora izdvajati velike količine novca za stan, hranu koja ga čeka doma ili sve ostale potrepštine. "Sav novac koji zaradim je moj i mogu maksimalno uživati u studentskom životu koji svakako nije jeftin", kazao je Hrvoje. Jedna od prednosti života u Zagrebu je, kako Hrvoje kaže, njegov to jest obiteljski automobil s kojim može ići kuda želi i kada želi. Tako ne mora plaćati ponekad skupocjene karte za vlak ili autobus kao ostale kolege koji ne žive u Zagrebu.

U Švedskoj te čudno gledaju ako živiš s roditeljima nakon 19. ili 20. godine

"Mladi puno ranije odlaze od roditelja nego tu u Hrvatskoj jer se to smatra normalnim, a ako ostaneš kod njih onda često dobivaš čudne poglede", rekla je Petra Krajina, studentica ljudskih prava koja je u Zagreb stigla iz Švedske putem Erasmus+ programa. Dodala je da, prema njenoj procjeni, čak 50 posto mladih u Švedskoj živi samostalno, ali i sve više odraslih zbog velikog broja razvoda.

"Mladi počinju raditi već s 19, 20 godina, ali to budu oni klasični poslovi poput konobarenja ili rada u restoranu. Sve je više individualističko i usmjereno na uspjeh pojedinca", navela je Petra. Još jedna od pogodnosti koje švedski studenti imaju su "krediti" koje država daje studentima koje studenti vraćaju nakon što diplomiraju.

Švedska je, za razliku od Hrvatske, država s iznimno malih postotkom mladih koji žive s roditeljima. Prema Eurostatovoj statistici, samo 5,7 posto mladih živi s roditeljima, a prosječna dob u kojoj se mladi sele od roditelja i osamostaljuju je 17,8 godina. Uz Švedsku, najmanji prosjek mladih koji žive s roditeljima imaju Danska (četiri posto) i Finska (4,8 posto).

Izlasci, hrana, kave... Sve to košta

Dominik Ščančar, student je druge godine novinarstva te radi kao kamerman na N1 televiziji. Prilično je zadovoljan primanjima koje dobiva kao student, a i tako je stekao financijsku samostalnost.

"Novac koji zaradim najviše mi služi za menzu i kave, ali i sve ostalo što kupujem njime od odjeće, obuće, hrane za posao, higijenskih potrepština do mjesečne karte za vlak i slične stvari", rekao je Dominik-

Studenti se također vole zabavljati, izlaziti u noćne klubove ili barove što zna biti dosta skupo osobito ako studenti imaju naviku često izlaziti. Josip Mišković se tako sa svojim društvom dosjetio zanimljive ideje kako se dobro "zagrijati" i uštedjeti prije samog odlaska u klub.

"Najčešće organiziramo pijanku i potrošimo manje novca ili čak ostanemo kod nekog u stanu što isto zna biti dobro", veselo je prokomentirao Josip koji zasigurno ima još koji as u rukavu što se tiče izlazaka.

Studentski savjeti za troškove

"Sve troškove tijekom dana zapisujem pa čak i one najmanje poput peciva u pekari jer tako najbolje mogu pratiti svoj odnos s novcem. Toplo preporučujem svima da to rade jer će tako dobiti širu sliku svojeg raspolaganja financija", kazao je Matej Markovinović koji koristi zanimljivu tehniku praćenja svojeg budžeta.

Studentica Lukrecija na Odjelu za biologiju na Sveučilištu u Osijeku rekla je da svaki student koji prima stipendiju zna za osjećaj kada dobije stipendiju pa se uvijek počasti finijom hranom, a kasnije kada se budžet počne smanjivati pazi se što se kupuje i gdje se sve može uštedjeti.