Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

Današnji obrazovni sustav u Hrvatskoj na većini fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ne omogućuje studentima praksu tijekom školovanja. Tako mnoge s diplomom u ruci dočeka situacija da zbog nedostatka iskustva i prakse nisu konkurentni na tržištu rada.

Student Vedran Ljubobratović završio je četvrtu godinu, odnosno preddiplomski studij na Ekonomskom fakultetu. Za sebe kaže da nema nikakvog praktičnog znanja. Smatra da mu je tijekom obrazovanja upravo i nedostajala praksa na kojoj bi mogao i primijeniti naučenu teoriju.

Osuvremeniti sustav

“Sve se temeljilo na teoriji i rješavanju zadataka, a čak se ni taj dio nije modernizirao, nego smo sve što se trenutačno odrađuje uz pomoć računala, pisali i računali ručno”, govori Vedran. U skladu s razvojem tehnoloških procesa, digitalno obrazovanje nužno je na svim razinama.

Student Vedran Ljubobratović kaže da ne zna koliko je konkurentan na tržištu rada s završenim studijem jer nikad tijekom fakulteta nije radio ništa praktično vezano uz svoju struk

U listopadu je održana najveća konferencija o obrazovanju, u organizaciji 24sata, pod nazivom “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”. Okupila je ugledne stručnjake iz školstva i znanosti, te pokrenula raspravu o obrazovnom sustavu u Hrvatskoj, dotičući se obrazovne reforme, digitalna opismenjivanja i nedostatka praktičnog znanja učenika i studenata. Jedan od predavača bio je i psiholog Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” koji je govorio o važnosti tržišta za obrazovanje.

Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

“Kad smo uvodili bolonjski sustav obrazovanja, bio sam siguran da će se dio studenata nakon preddiplomskog studija zaposliti, ali se to danas ne događa jer studiji nisu usklađeni s tržištem pa studenti moraju upisivati i diplomski studij”, poručio je Burušić. Ono što nedostaje našem obrazovnom sustavu suvremenija je nota, smatra pak prof. dr. sc. Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike.

“Hitno moramo uvesti nove sadržaje, nove pristupe poučavanju i učenju, odnosno osuvremeniti obrazovanje”, dodaje Vrček.

Svi su sudionici govorili o tome kako se problem manjka praktičnog znanja javlja i mnogo prije fakultetskog obrazovanja kao i o važnosti digitalne pismenosti.

‘Hitno moramo uvesti nove sadržaje, nove pristupe poučavanju i učenju, odnosno osuvremeniti obrazovanje’, izjavio je Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike

“Onaj tko nije digitalno pismen, postat će građanin drugog reda, neće se moći snalaziti u životu. Ne smijemo dopustiti da nekoga izostavimo od stjecanja digitalnih vještina”, izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. S njom se slažio i poduzetnik Nenad Bakić, rekavši da dijete mora biti društveni građanin 21. stoljeća, ali da je potrebno razvijati i kreativnost od samog početka.

Izvrsnost je ključ

Višak činjeničnog, a manjak praktičnog znanja javlja se odmah na osnovnoškolskoj razini, a nastavlja se i na fakultetskoj zbog čega posustaje kvaliteta obrazovanja. Bakić zaključuje kako je uzrok konstantna pada rangiranja Sveučilišta u Zagrebu to što se ne vodimo kvalitetom nego brojem objavljenih tekstova.

“Ako tražimo riječ kojom bismo opisali uspješnost društava, bila bi to izvrsnost. Potreban je sustavni napor kako bi se postigla izvrsnost. Zvuči apstraktno, ali izvrsnošću možemo sve promijeniti”, rekao je Bakić.

Student Vedran s ekonomije kaže da ne zna koliko je konkurentan na tržištu rada s završenim studijem jer nikada tijekom fakulteta nije radio ništa praktično vezano uz svoju struku.

“Mislim da bi više ljudi u mnogo kraćem roku završavalo fakultete jer bi zapravo i radili ono o čemu uče na fakultetu. A ako ništa, možda bi shvatili da to zanimanje zapravo nije ono s čime se žele baviti ostatak života”, zaključio je Vedran.