Foto: Pexels

Godinu dana rada te pohađanja škole i fakulteta u potpuno improviziranim uvjetima, za većinu je djece i mladih značilo prilagodbu na virtualno okruženje učenja s kakvim se do početka pandemije nisu susreli. Takav način rada zahtijevao je veliku angažiranost obrazovnih ustanova kojima je bilo u interesu smisliti najbolje moguće rješenje s obzirom na novonastale okolnosti, a time ne dovesti u pitanje kvalitetu i ishode učenja u obrazovnom sustavu.

“Iznimno je važno da se i u uvjetima pandemije i epidemije osigura jednaka kvaliteta obrazovanja za sve učenike. U izradi izvedbenih/nastavnih kurikuluma iznimno je važno jasno razlikovati koje nastavne jedinice treba poučavati uživo, a koje su primjerene za poučavanje na daljinu”, ističu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Dodaju da su svjesni da je učenicima potrebno više vremena za svladavanje gradiva nego kad su u školi.

Sociologinja Zrinka Ristić Dedić ističe da se mogu očekivati neki deficiti u odnosu na očekivane obrazovne ishode koji se postižu u normalnim okolnostima.

Poljuljan osjećaj psihičke stabilnosti

“Ti su deficiti dijelom obrazovni, na primjer očituju se u nižoj razini usvojenosti nekih znanja i vještina, ali su dijelom i socijalni i nastali zbog nedostatnih ili izmijenjenih socijalnih interakcija i iskustava u razrednom okružju”, tvrdi Ristić Dedić. Ipak, mogu se očekivati i neke pozitivne promjene poput rasta kompetencija korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije te spontanog razvijanja nekih vještina i strategija učenja u online okružju.

Škole u nadolazećem razdoblju, napominje, moraju biti vrlo osjetljive na potrebe učenika i spremne prilagoditi zahtjeve novonastalim okolnostima, a da je najvažnije da učenici povrate osjećaj sigurnosti, dobiju priliku proraditi svoja teška iskustva i osnažiti se za nastavak normalnog života.

Mogu se očekivati i neke pozitivne promjene poput rasta kompetencija korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije

Psihologinja Ivana Mrgan iz Centra za osobni razvoj navodi zabrinjavajući podatak koji pokazuje da je 40 posto studenata imalo teškoće koncentracije zbog psihičkog stanja i uznemirenosti, a 60 posto njih imalo je probleme u samoregulaciji te im se bilo teško primiti posla oko studija. Ovi podaci upućuju na znatne posljedice na psihičko zdravlje djece i adolescenata te uz to, smetnje pažnje, koncentracije i organizacije.

Ishodi učenja ostaju isti

“Važno je reći da su ishodi učenja definirani na razini studijskog programa i na razini svakog predmeta i oni se ne mijenjaju s načinom izvođenja, njih je potrebno i dalje ostvariti. Ono što se mijenja je način izvođenja predmeta, koji se više ne izvode hibridno, već se izvode u potpunosti online. Naš je zadatak, kao i zadatak studenata, postizanje tih istih ishoda učenja, ali na nešto drukčiji način nego što je to bilo ranije”, odgovara Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu. Ističe da su svim svojim studentima, pa tako i onima s područja Petrinje, Gline i Siska, osigurali mogućnost posudbe računala i web kamera, a sufinancirali su i dodatni internetski promet.

Foto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Osim toga, FOI je donio odluku o promjeni organizacije nastave, kao i kolokvija i ispita za sve studente s prebivalištem u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ta se odluka odnosi na priznavanje ispunjenja obveza iz predmeta i uvjeta za polaganje predmeta iz zimskog semestra za studente te na upis predmeta u ljetnom semestru. Dekanica sugerira da se upravo tu očekuje promjena pristupa od strane nastavnika, i prilagodba novom okruženju. Unatoč tome, online organizacija nastave im je izrazito stabilna i preko nje nastoje zajedno odgovoriti na sve poteškoće ovog izazovnog razdoblja.

‘Promjena metoda ne znači mijenjanje kurikula’

“Naša je zadaća uz kreativan pristup osigurati da naši studenti dobiju znanja i vještine koje smo im pri upisu studijskog programa garantirali da će imati. Vjerujem da promjena ishoda učenja nije potrebna. Promjena kurikula bez kvalitetne procjene, mogla bi imati nesagledive posljedice na ishodišna znanja i vještine studenata. Na raspolaganje smo stavili čitavu paletu elektroničkih materijala koji su studentima putem različitih platformi dostupni u bilo koje vrijeme”, tvrdi Daniela Čačić Kenjerić, prodekanica za nastavu na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku. Ona se slaže da smo svi stavljeni na kušnju, ali da je dodatan trud nastavnika neosporan.

‘Promjena kurikula bez kvalitetne procjene, mogla bi imati nesagledive posljedice na ishodišna znanja i vještine studenata’, tvrdi Daniela Čačić Kenjerić

Slično mišljenje dijeli i Ivana Štimac Grandić, dekanica Građevinarskog fakulteta u Rijeci. Ona poručuje da se ishodi učenja ne smiju mijenjati ovisno o različitim načinima izvođenja nastave, pa tako ni u ovim izvanrednim okolnostima izazvanim pandemijom.

Foto: Nel Pavletic/PIXSELL

“I inače fakulteti izvode iste studijske programe na različite načine, na primjer redoviti i izvanredni studiji, ali postignuti ishodi učenja trebaju biti isti za istu kvalifikaciju koja se stječe tim studijskim programom”, objašnjava dekanica Štimac Grandić te ukazuje da promjena nastavnih metoda ne znači nužno mijenjanje kurikula u visokom obrazovanju.

Dio praktičnih vježbi na čekanju

Građevinski fakultet je tijekom prvog zatvaranja svu studentsku praksu na gradilištima, uz manje zastoje, odvijao kontinuirano jer su gradilišta bila aktivna kroz cijelu pandemiju, no neke praktične dijelove nastave morali su zadržati su na fakultetu. Za takvo rješenje odlučili su se sukladno preporukama Sveučilišta u Rijeci koje tvrdi da je s obzirom na pripremljenost nastavnika i cijelog sustava, kao i s obzirom na povratne informacije studenata, postignuta optimalna prilagodba.

“S obzirom da sam učenica čiji smjer ima praksu, trenutno je ne mogu odrađivati jer ugostiteljski objekti ili ne rade ili većinom izdaju narudžbe za van, a osim toga ne možemo pohađati ni nastavu u normalnim okolnostima. Sve je nekako u negativnom predznaku, ali trudimo se pohvatati sve jer ni nemamo drugog izbora“, kaže Patricija Keleković, učenica Turističko-ugostiteljske i prehrambene škole u Bjelovaru.

Da ishode učenja nije nužno mijenjati smatra i prodekanica za nastavu i studente Medicinskog fakulteta u Osijeku, Ljubica Glavaš-Obrovac.

“Mislim da nije potreban novi nastavni program i da treba uzeti u obzir specifičnosti studijskih programa i profesija za koje se studenti obrazuju”, govori Glavaš-Obrovac i ističe da su se vježbe nastavile održavati u prostorijama fakulteta, uz pridržavanje mjera, dok se kliničke vježbe, koje se ne mogu održavati izvan glavne nastavne baze KBC Osijek, ne održavaju dok se za to ne stvore uvjeti.

“Očekivanja od studenata, kao i kurikul prilagođeni su novim uvjetima, no smatramo da to nije na štetu stjecanja predviđenih ishoda učenja. Odgovornost za provođenje nastavnog procesa u visokom obrazovanju leži na institucijama koje predlažu i izvode studijski program”, potvrđuje Marta Žuvić, prorektorica za studije, studente i osiguranje kvalitete Sveučilišta u Rijeci.

Djeca su najranjivija skupina

U 2020. godini provedena su istraživanja nad mlađim populacijama koja su evidentirala da je oko trećine školske i vrtićke djece imalo izraženih smetnji u koncentraciji i iritabilnosti, navodi psihologinja Mrgan.

“Za očekivati je da će spomenuto imati određeni utjecaj na ishode u sustavu obrazovanja i nužno je djeci i mladima pružiti odgovarajuću potporu u smislu psihoedukacije, ali i izravne psihološke podrške u sustavu obrazovanja, osnaživanju roditelja i stručnjaka u školama i na sveučilištima kao i što boljoj interdisciplinarnoj suradnji na svim razinama s naglaskom na najranjivije skupine”, kaže Mrgan koja dodaje da treba imati na umu činjenicu da su zdravstvena pismenost i socijalna potpora evidentirane kao zaštitni faktori u smislu prilagodbe na pandemiju COVID-19 u Hrvatskoj.

Psihologinja Ivana Mrgan navodi podatak koji pokazuje da je 40 posto studenata imalo teškoće koncentracije zbog psihičkog stanja i uznemirenosti, a 60 posto njih imalo je probleme u samoregulaciji te im se bilo teško primiti posla oko studija

Potrebno je smanjiti opterećenje učenika

Nakon razornoga potresa koji se dogodio za vrijeme školskih praznika, Ministarstvo znanosti i obrazovanja započelo je identifikaciju potreba učenika te prikupljanje podataka o potrebnoj opremi za škole s toga područja. Od početka 2020. do danas, osigurali su ukupno 7012 tableta za učenike Sisačko-moslavačke županije i sukladan broj SIM kartica. U ovim novim uvjetima, Ministarstvo upozorava da posebnu pozornost treba posvetiti dnevnom i tjednom opterećenju učenika s obvezama po pojedinim predmetima i aktivnostima učenika, a posebice treba promišljati o dugoročnim posljedicama potencijalnih prekida nastave uživo na učenike, ali i njihove obitelji, gospodarstvo i društvo u cjelini.

Studenti smatraju da nije realno očekivati jednak rezultat kao ranije

Očekivanje jednakih ishoda i rezultata unatoč krizi, kojoj se u skorije vrijeme ne nazire kraj, studentima i učenicima je stvorilo dodatan pritisak i želju za povratak u normalne okolnosti čime se potvrđuje činjenica da je obrazovanje puno više od samog stjecanja znanja kroz svladavanje studijskog programa.

Studentica engleskog i ruskog jezika Karla Lukačević tvrdi da se većim dijelom uspjela prilagoditi nastavi online, ali da se zahtjevi profesora nisu nimalo promijenili. Od studenata se i dalje očekuje usvajanje jednake količine gradiva uz redovno izvršavanje svakodnevnih obaveza.

“Smatram da nije realno od studenta očekivati jednaku produktivnost i motivaciju te da ‘osigura kvalitetnu internetsku vezu’, a pogotovo da veza ne pukne tijekom pisanja ispita”, ističe Karla i dodaje da se u posljednje vrijeme bori s manjkom motivacije što je rezultiralo nižim ocjenama. S manjkom motivacije problem ima i student politologije Rino Jurić, a kao razlog navodi znatnu monotoniju online nastave od one uživo. Osvrnuo se i na mogućnost prepisivanja na online ispitima.

“Mislim da bi se više trebalo fokusirati na problemske zadatke i više usmjeriti studente na prolaženje kolegija putem izrade eseja i istraživanja”, kaže Rino.

Maturantica gimnazije Filipa Banovčić tvrdi da je na početku provođenja online nastave bilo “grozno”, da su im profesori davali puno zadataka i zadaća te da ništa nisu stizali i nisu imali slobodnog vremena. Vremenom se to promijenilo i svi su postali više uhodani. Maturanti su se sada već vratili u školske klupe jer ih uskoro čeka državna matura.

“Imam osjećaj da ništa neću stići jer nas profesori ‘bombardiraju’ testovima i seminarima koje nismo pisali kad je sve bilo online i hvata me panika jer se nemam vremena posvetiti maturi”, tvrdi Filipa.