Foto: Neva Žganec / GLOBAL

Kad je riječ o osiguranju studenata, većina studenata članova studentskih servisa zna da su potpisivanjem ugovora zaštićeni od posljedica nesretnih slučajeva. To osiguranje jamči im posebna polica osiguranja one osiguravajuće kuće s kojom Student servisi imaju sklopljeni ugovor. U slučaju Sveučilišta u Zagrebu to je tvrtka Adriatic osiguranja d.d. Međutim, prije prijavljivanja bilo kakve ozljede na radu, važno se upoznati s pravima i obvezama studenata s obzirom na osnovno zdravstveno osiguranje koje ostvaruju upisivanjem fakulteta.

Nekad je i fakultet odgovoran

Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju studentima se propisuje obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu. Ono se tiče svih studenata na redovitom školovanju u Hrvatskoj tijekom praktične nastave, stručne prakse, stručnih putovanja te tijekom rada putem posrednika pri zapošljavanju studenata.

“Ako dođe do ozljede na terenskoj nastavi, student bi svakako trebao biti zaštićen putem zdravstvenog osiguranja. Ako se ustanovi da je do ozljede došlo nekim propustom fakulteta, svakako će i fakultet biti odgovoran za naknadu štete studentu. Student kao i svaka druga osoba može ugovoriti privatnu policu osiguranja, ali to mu nije osigurano samim upisom na fakultet”, objasnio je Boris Rajić, studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu.

Ako se u jednom trenutku rada uvidi propust poslodavaca ili tvrtke, ne postoji razlog zašto ih ne prijaviti inspekciji rada

Osiguranje u sklopu obavljanja studentskih poslova pokriva studente koji rade preko studentskih ugovora, a tiče se smrti u nezgodi, trajnog invaliditeta, troškova liječenja i dnevne naknade zbog nezgode. Zbog poprilične količine dokumentacije koju student treba dostaviti Student servisu, mnogo studenata odustaje od takve procedure i nikad ne dobije odgovarajuću odštetu. Razlog za to nije sam dugotrajan proces, nego i neinformiranost studenata o pravu koje mogu iskoristiti. Čak i onda kada ga iskoriste, ne jamči im se potpuno da će dobiti novac koji im pripada.

Iz Student servisa u Zagrebu su poručili da na godišnjoj razini zaprime 20 do 25 takvih studentskih prijava. Josip Seidl, umirovljeni stručnjak za zaštitu na radu Student servisa u Zagrebu, dodao je da bi se u pravilu svim studentima trebala osigurati odšteta na svaki tip ozljede, bez obzira na to gdje se student ozlijedi.

Problem s posrednicima

U praksi nije tako pa HZZO i osiguravajuće kuće često ne priznaju one ozljede koje su se dogodile na putu na posao i s posla jer se, prema njihovu mišljenju, to ne računa u radno vrijeme studenta.

Seidl ističe da je za vrijeme svog rada sa studentima najviše svjedočio prijavama koje se tiču lakših ozljeda poput posjekotina. To su često prijavljivali studenti koji rade u lancima brze prehrane poput McDonald’sa. Međutim, pri obavljanju nekih studentskih poslova treba posebno biti oprezan. To se tiče poslova koji uključuju dostavu hrane na biciklima, poput Glova, pa takvi studenti najviše stradaju u prometu.

Obvezno zdravstveno osiguranje trebao bi zaštititi sve studente za vrijeme praktične nastave, stručne prakse, stručnih putovanja te za vrijeme rada (Foto: Neva Žganec / GLOBAL)

Seidl je upozorio da dodatan problem nastaje u trenutku kada se takve ozljede trebaju prijaviti. Razlog je za to što između nekih tvrtki i SC-a postoje posrednici u zapošljavanju pa njihovi direktori, namjerno ili nenamjerno, studente ne upućuju na zaštitu na radu. Izvlače se na to da studenti nemaju prava, a zapravo samo strahuju od potencijalnih inspekcija.

Ako se u jednom trenutku rada uvidi propust poslodavaca ili tvrtke, ne postoji razlog zašto ih ne prijaviti inspekciji rada. Seidl smatra da svi studenti moraju biti osigurani da rad obavljaju na siguran način jer bi poslodavac trebao imati obvezu upoznati studenta s radom i mogućim opasnostima. Student bi svoje prve sate na radnom mjestu trebao obavljati uz nadzor stručne osobe, a tek nakon nekog vremena bi rad mogao obavljati samostalno. Tako bi student razvio svijest o tome da opasnost na radu postoji, ali da postoje načini kako je izbjeći.

Iz ureda ravnatelja SC-a u Zagrebu ističu da se do sada nisu susreli s okolnostima da poslodavac nije htio potpisati izjavu o ozljedi na radu, a studentski pravobranitelj je dodao da bi takav slučaj bio jasan dokaz kršenja obveza te da se sukladno tome može završiti na sudu. U takvim bi okolnostima student morao potražiti odvjetnika.

Sigurnosno pitanje

Problem o kojem se u sklopu studentskog osiguranja nije razmišljalo jest i zaštita studenata u studentskim domovima. Iako na svakoj studentskoj sobi te ulazu u paviljone stoji detaljan plan evakuacije u slučaju veće opasnosti poput požara ili potresa, studenti s takvim izvanrednim procedurama nisu upoznati. Zbog takvih nepredvidivih okolnosti, potrebno je organizirati vježbe evakuacije u domovima, smatra Seidl. Vježbe bi trebalo organizirati neplanski jednom ili više puta na godinu da bi studenti i zaposlenici razvili osjećaj samokontrole te pravilno reagirali u takvim opasnostima.

Studentima se ne jamči da će potpuno uspjeti dobiti povrat novčanih sredstava nakon prijave ozljede na radu.

Studentski pravobranitelj Rajić ističe da se o osiguravanju studenata u takvim neočekivanim okolnostima nije raspravljalo te da nije siguran kako bi se to moglo provesti.

“Student ima zdravstveno osiguranje, a daljnja odgovornost studentskog doma može postojati samo ako je do štete došlo zbog propusta studentskog doma koji bi onda bio obvezan naknaditi štetu studentu. Recimo, studentski dom bio bi dužan nadoknaditi štetu nastalu nemarnim transportom stvari djelatnika pri žurnom iseljenju“, pojasnio je Rajić. Time je potvrdio da sigurnosno pitanje studenata u studentskim smještajima tek treba dovesti na dnevni red.

Hodogram u slučaju nezgode

Procedura prijave ozljede na radu započinje odlaskom liječniku da bi se ustanovila ozbiljnost ozljede i da bi počelo liječenje. Student ili studentica trebaju od poslodavca zatražiti potvrdu da je došlo do nezgode, a ta potvrda treba sadržavati podatke o poslodavcu, podatke o studentu, broj iskaznice i ugovora, datum nezgode, kratki opis događaja, žig i potpis poslodavca te mjesto i datum. Ako postoje svjedoci nesretnog događaja, tada se također prinosi i taj podatak.

Na završetku liječenja, sa svim dokumentima o povijesti bolesti, potvrdi izabranog liječnika o privremenoj nesposobnosti za rad, zapisniku inspekcije rada i eventualnom zapisniku policije treba doći u Student servis te potražiti stručnjaka za zaštitu na radu da bi se pokrenuto postupak prijave ozljede.

Prema polici Adriatic osiguranja, za smrt uslijed nezgode dodjeljuje se 50.000 kuna, za trajni invaliditet uslijed nezgode 100.000, troškove liječenja 10.000, a za dnevnu naknadu uslijed nezgode dodjeljuje se 100 kuna na dan. Ako student troškove liječenja, putovanja i potrebnih pomagala za oporavak snosi sam, tada je u proces prijave potrebno predočiti i odgovarajuće račune koji to dokazuju.

Osiguranje na Erasmusu

Studenti koji odlaze na razmjenu Erasmus imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u slučajevima kada liječenje nije moguće odgoditi do povratka u Hrvatsku. To pravo se dokazuje Europskom karticom zdravstvenog osiguranja koju student može zatražiti od HZZO-a. Drukčije je u studenata koji odlaze na praksu putem programa Erasmus+. Za njih su obvezne polica zdravstvenog osiguranja, polica osiguranja od nezgode na radnom mjestu te polica od odgovornosti za eventualnu štetu učinjenu na radnom mjestu. Potvrde o ugovorenih policama osiguranja dio su prijave na natječaj za praksu Erasmus+.

Što se smatra redovnim obrazovanjem?

Redovnim obrazovanjem smatra se obrazovanje do završetka stručnog studija, preddiplomskog, odnosno diplomskoga sveučilišnog studija. Prema Zakonu o visokim učilištima, ono završava izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita. U slučaju da student ima status redovitog studenta, a napunio je 26 godina, nužan je priložiti sljedeću dokumentaciju: odjavu kojom ga je poslodavac roditelja odjavio u HZZO-u, potvrdu o statusu redovitog studenta, JMBG, OIB, presliku osobne ili potvrde o prebivalištu. Student će u tom slučaju prijavu na HZZO obaviti sam, a obvezu uplate mjesečnog doprinosa preuzima fakultet, ali samo do kraja tekuće akademske godine. Za novu akademsku godinu status osiguranika se mora obnoviti.

Redovnim studentima osiguranje vrijedi osam godina

Redovni studenti status u obveznom zdravstvenom osiguranju stječu kao članovi obitelji preko roditelja, a status zadržavaju dok su na redovnom visokom obrazovanju. Studenti mogu imati utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju najdulje osam godina, odnosno do navršene 26. godine života.

“Obvezno osiguranje se utvrđuje za akademsku godinu, primjerice od 1. listopada 2020. godine do 30. rujna 2021. godine, te oni studenti koji ne upišu sljedeću akademsku godinu kao redovni trebaju se javiti HZZO-u u roku od 30 dana od prestanka prethodnog osiguranja da bi regulirali obvezno zdravstveno osiguranje”, pojašnjavaju iz HZZO-a te ističu da ista procedura vrijedi i za prebacivanje s redovnog na izvanredni studij.

Nepoštivanje tog roka ima za posljedicu gubitak prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i obvezu samostalnog plaćanja naknade. Dodatni ispitni rokovi ne mogu produžiti utvrđeni rok.

Studenti koji su završili redovito školovanje mogu se javiti HZZO-u u roku od 90 dana od isteka akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje jer tada kao nezaposlene osobe imaju pravo na osiguranje. Iz HZZO-a napominju da od prestanka statusa u obveznom osiguranju, osigurane osobe HZZO-a mogu ostvarivati prava osiguranja još samo 30 dana.

Do 2014. godine za produženje obveznog zdravstvenog osiguranja na početku akademske godine bilo je potrebno nositi potvrdu o redovnom upisu, no otkada je HZZO sklopio ugovor s e-Maticom i tadašnjim Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, provodi se automatska prijava redovitih studenata.