Foto: Matea Petrović/Global

Ovogodišnja porezna reforma rezultirala je u javnosti općom zbunjenošću. Zbog pogrešne interpretacije novih zakona i pravilnika došlo je i do toga da su studenti podigli uzbunu u medijima i pokrenuli inicijativu za organizaciju prosvjeda. No naknadnim, prema mnogima i nepotrebno zakasnjelim pojašnjenjem iz Porezne uprave razjasnilo se da nova reforma ipak donosi neke pogodnosti za studente.

Viša osnovica

Tako će sada uz neoporeziv iznos od 3800 kuna na mjesec zajamčen svakom građanu, studenti moći zaraditi još 1250 kuna na mjesec. Znači, studenti će smjeti zaraditi 60.600 kuna na godinu, prosječno 5050 kuna na mjesec, i neće na taj iznos platiti niti lipe poreza ni prireza. Ako prijeđu taj iznos na godišnjoj razini i ipak plate određeni iznos poreza, on će im biti vraćen povratom poreza u kolovozu 2018. godine.

Studentski je pritisak ipak urodio plodom jer je prvotna namjera bila oporeziti studente na mjesečnoj razini ako unutar tog mjeseca zarade više od 5050 kuna. Ipak, nakon sastanka studenata s ministrom financija Zdravkom Marićem, donijeta je odluka da se studente ipak neće oporeziti na mjesečnoj bazi. Kako studenti uglavnom ne rade redovito, dohodak će se oporeziti na godišnjoj bazi, i to ako prelazi iznos od 60.600 kuna.

Ako pak zaposleni student prijeđe prag neoporezivih prihoda, platit će poreznu stopu od 24 posto te prirez, koji u Zagrebu iznosi 18 posto, najviše u cijeloj državi. Važno je napomenuti da će porez plaćati samo na razliku, a ne na cijeli iznos godišnje zarade. Tako će, na primjer, student koji godišnje zaradi 65.000 kuna porez platiti samo na iznos između praga oporezivanja i zarađenog iznosa – u ovome slučaju porezna osnovica iznosit će 4400 kuna.

Porezna olakšica

Za zaposlene studente i učenike važna je i informacija o povećanju praga zarade s kojom pripadaju roditeljskoj poreznoj olakšici. Prag se tako povisio na 15.000 kuna na godinu, za razliku od dosadašnjih 13.000 kuna.

Iz Ministarstva napominju da će odredbe novog Zakona o porezu na dohodak biti detaljno razrađene u novom Pravilniku o porezu na dohodak koji je trenutačno u izradi, a potkraj siječnja očekuje se njegovo stupanje na snagu.Zaključak ove porezne zavrzlame jest da će zaposleni studenti moći zaraditi neoporeziv iznos za 10.600 kuna viši od onog lanjskog. Također, moći će ostati porezna olakšica roditeljima ako ne zarade više od 15.000 kuna u 2017. godini. Iako su neke stvari još upitne, jedna je jasna – reforma je za studente u konačnici pozitivna.

Promjene u iznosu osobnog odbitka

Još jedan novitet Zakona o porezu na dohodak jest povećanje osobnog odbitka. On je s dosadašnjih 2600 kuna porastao na 3800 kuna. Ova će promjena pozitivno utjecati na sve zaposlene građane. Studentima koji imaju djecu zanimljivo će biti i povećanje odbitka za djecu. S 0,5, odnosno 1300 kuna faktor se povećao na 0,7, odnosno 1750 kuna za prvo dijete ili uzdržavanu odraslu osobu. Za drugo dijete odbitak se povećao sa 0,7 na faktor jedan, te iznosi 2600 kuna.

Ukida se najniži porezni razred

Najveća promjena koja će se provesti u reformi 2017./2018. sigurno je ukidanje najnižeg razreda oporezivanja prema Zakonu o porezu na dohodak. Dosad su se prihodi oporezili u razredima od 12 posto, 25 posto i 40 posto. Novi zakon donosi oporezivanje 24 posto na poreznu osnovicu do 210.000 kuna te 40 posto na iznose više od toga.

Što je s ugovorima o djelu i autorskim ugovorima?

Mnogi mladi koji iz raznih razloga ne mogu za neke poslove koristiti studentske ugovore rade određene poslove na ugovore o djelu ili autorske ugovore. Novost je da se i na jedne i na druge ugovore od ove godine plaćaju doprinosi za zdravstveno (7,5 posto) i mirovinsko osiguranje (10 posto) što znači da će u određenom omjeru svi dobivati staž na temelju svog rada.

Konkretno, ugovori o djelu bit će povoljniji, dok će autorski ugovori, koji se uglavnom dogovaraju u bruto iznosima, donositi nižu neto zaradu. Također, valja znati da ni autorski ugovori nisu za sve jednaki – umjetnički autorski honorari za one koji su članovi strukovnih udruga kao i prije donose dodatnu poreznu olakšicu od 25 posto, pa je ona za umjetnike ukupno 55 posto, a ne 30 kao, na primjer, za novinare, prevoditelje… Uz to, umjetnici koji su članovi Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) iz svojih autorskih honorara ne moraju izdvajati za doprinose jer im ih uplaćuje država.

Studenti moraju sami prijaviti primanja ako žele povrat

Iako od prošle godine Porezna uprava samostalno prikuplja podatke te prijave poreza za većinu građana više nisu obvezne, studenti ipak pripadaju skupini građana koji to moraju činiti. Oni pripadaju prvoj skupini poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost. Krajnji rok za prijavu poreza na dohodak u 2016. je 28. veljače 2017. godine, a rok prijave za 2017. godinu je u veljači 2018. godine. Povrat poreza prijavljenog za 2017. godinu studenti će dobiti u kolovozu 2018. godine.

Oporezivanje visokih iznosa stipendija

Iz Porezne uprave upozoravaju kako početkom nove godine neoporezivi iznos stipendija iznosi 1750 kuna na mjesec. Iznosi koji prijeđu prag oporezivat će se normalnom poreznom stopom od 24 posto.