PREDSTAVLJAMO KANDIDATE ZA REKTORA Hruškar: Treba vratiti sjaj i ugled Sveučilišta i dati mu novi zamah u znanstvenom napretku

Četvero kandidata ‘puca‘ na mjesto rektora Sveučilišta u Zagrebu, nakon osmogodišnjeg mandata Damira Borasa. Izbori će se održati 1. ožujka, a čelno mjesto Sveučilišta nova osoba preuzet će u listopadu. Global je postavio ista pitanja kadidatima, objavljujemo ih dan za danom abecednim redom, a kako vidi Sveučilište i izazove za novi mandat otkrila nam je prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Što vidite kao najveći izazov za novi rektorski mandat? Najveći izazov u novom mandatu bit će vratiti sjaj i ugled Sveučilišta i dati mu novi zamah u znanstvenom napretku, unaprjeđenju kvalitete nastave, akademskim vrijednostima, a zajedno s time doprinijet ćemo sveukupnom hrvatskom nacionalnom i kulturnom boljitku te društvenom razvoju po mjeri čovjeka. Kako gledate na dosadašnje odluke i rad aktualnog rektora Damira Borasa? Svoje slaganje, odnosno neslaganje sam jasno iskazala 9. veljače 2021. kada sam dala ostavku. Smatram da je potrebno okrenuti se budućnosti, a mislim da je trenutačna analiza mandata bivšeg rektora nepotrebno trošenje energije. Mogu vam reći da mi je u planu vraćanje ugleda, za početak u novinarskim krugovima. Jeste li zadovoljni transparentnošću rada rektorata i Senata? Daleko je situacija od transparentne. Kakvo je vaše mišljenje o trenutačnoj kvaliteti Sveučilišta u Zagrebu i kotiranju u svijetu? Trenutačno stanje kvalitete Sveučilišta u Zagrebu kao i kotiranje Sveučilišta u svijetu nije na zadovoljavajućoj razini. Otežava li situacija u hrvatskoj politici rad u akademskoj zajednici i odražava li se na mlade? Po mom mišljenju, nema mjesta politici u akademskoj zajednici. A akademske vrijednosti trebale bi biti temelj društva. Smatram da mladi ljudi trebaju sudjelovati u političkom životu, ali treba postojati jasna distinkcija politika/Sveučilište.

‘Kritizirajte, ali argumentirano i budite otvoreni‘

Može li se u vašem mandatu očekivati i povećana suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja? U mom mandatu, ne da se može očekivati, nego mora postojati kontinuirana suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, kao resornog ministarstva. Do sada ta suradnja nije ni postojala te je to zasigurno otežalo rad Sveučilišta. Čuje li se u Senatu dovoljno glas samih studenata? Studenti su članovi Senata, kao i na sastavnicama članovi fakultetskih i akademijskih vijeća, odbora i drugih tijela. Dakako, njihov glas ovisi o njima samima, njihovoj međusobnoj suradnji te suradnji s rektorom i upravom sastavnica. Nisam zadovoljna dosadašnjom suradnjom studenata i tijela u kojima su predstavnici te smatram da studenti trebaju biti uključeniji u novoj upravi i u donošenju odluka. Moje 30-godišnje iskustvo u radu sa studentima dokazalo mi je da zajedno možemo riješiti brojne probleme i uspješno dostići zajednički postavljene ciljeve. Ali moramo kontinuirano komunicirati, gotovo na dnevnoj bazi i stoga je moj prijedlog imenovati Studenta prorektora za unaprjeđenje kulture kvalitete i studentskog standarda. Kako se namjeravate pozabaviti socijalnim aspektom studentskog života jer je mnoge studente pandemija dovela i u egzistencijalnu krizu? Potrebno je studentima koji su zbog pandemije došli u egzistencijalnu krizu omogućiti normalno studiranje. Tu prije svega smatram dodatno subvencioniranje smještaja i prehrane kao i javnog prijevoza. Sveučilište se treba brinuti za svoje studente jer oni čine to isto Sveučilište. Jasno je da nemam čarobni štapić da bih svima životne prilike učinila sjajnima, ali za sve postoji prvi korak. Studentski zbor, uz odobrenje iz rektorata, javni je novac nedavno potrošio na prilično diskutabilne "potrebe", što je dovelo do skandala i smjena u Zboru. Kako gledate na taj slučaj i kako ćete vi surađivati sa Studentskim zborom? Takva postupanja su za mene neprihvatljiva. Javni novac se treba trošiti javno i transparentno prema unaprijed utvrđenim planovima. Kako gledate na slučajeve seksualnog uznemiravanja na fakultetima, je li Sveučilište napravilo dovoljno? Obrazovni sustav treba biti mjesto nulte stope nasilja, seksualnog uznemiravanja i bilo kojeg drugog neetičnog ponašanja. Mislim da Sveučilište nije napravilo dovoljno, treba primijeniti primjere dobre prakse Akademije dramske umjetnosti i Veterinarskog fakulteta te implementirati preporuke Radne skupine za unapređenje sveučilišnog sustava suzbijanja spolnog uznemiravanja i drugih oblika neetičnog ponašanja imenovane na Sveučilištu. To znači da se svaki detalj svake prijave mora detaljno istražiti, ako postoje dokazi, takve nastavnike treba isključiti.

Početak uvođenja bolonjskog sustava u Hrvatskoj bio je pun izazova, ali se ne slažem da srozava kvalitetu obrazovanja

Na autonomiju Sveučilišta mnogi gledaju kao na "državu u državi". Kako je vi vidite? Smatram da je autonomija prije svega akademska odgovornost, kako prema državi tako i prema cijelom društvu. Temeljne vrijednosti europskih sveučilišta su moralna i intelektualna neovisnost, akademska sloboda istraživanja i naobrazbe te otvorenost prema dijalogu. Više puta sam naglasila važnost suradnje Sveučilišta s resornim ministarstvom. No moram naglasiti da procedure treba poštovati, a ne silovati. Jesu li prema vašem mišljenju ugled Sveučilišta ‘poljuljali‘ mediji te kako procjenjujete komunikaciju Sveučilišta i medija? Poljuljali je blaga riječ, komunikacija uvijek treba biti dvosmjerna, a mediji transmisija između Sveučilišta i javnosti. U ovom slučaju Sveučilište se naljutilo na medije pa su ih odlučili tužiti umjesto da su sjeli za stol i transparentno riješili problem. Nisu krivi mediji već komunikacija kojom tužbama želite zastrašiti ljude koje rade svoj posao. Budući da se neki studentski mediji, od kojih je jedan i Global, financiraju javnim novcem i putem Sveučilišta, jeste li spremni na otvorenu kritiku svoga rada tijekom mandata, a da ti mediji ne moraju strahovati od uskrate sredstava za rad? Rektor Sveučilišta je javna osoba te kao takva podložna je javnom propitivanju svojeg rada pa i kritici. Držim da je redovni kontakt s medijima neophodan da bi se u konačnici saslušalo javnost i korigiralo neka djelovanja. U svakom slučaju nisam za optužbe, ucjene ili "reket" prema medijima. Kritizirajte, ali argumentirano i budite otvoreni. Kada govorimo o digitalizaciji Sveučilišta, smatrate li da je potrebno uvesti neke novitete? Digitalnu transformaciju Sveučilišta provesti ću kroz nekoliko ključnih segmenata, to su digitalizacija poslovnih procesa, obogaćivanje nastavnog procesa digitalnim tehnologijama te podizanje dostupnosti i kvalitete usluga studentima na višu razinu. Na taj način će se cjelokupno poslovanje Sveučilišta učiniti transparentnim, sljedivim i kvalitetnijim. Povećanje zadovoljstva i korisničkog iskustva studiranja važno je kako bi se povećale koristi obrazovnog procesa za studente, a to se može postići putem njihove bolje informiranosti, olakšanog planiranja studentskih obaveza, boljeg praćenja nastavnog procesa, uvođenja digitalnih kolaboracijskih platformi, povezivanja s tržištem rada tijekom studija itd., a što će sve imati za posljedicu poboljšanje cjelokupnog studentskog standarda. Hoćete li se založiti za konačno rješavanje sad već zapuštenog Kampusa na Borongaju? Taj veliki i zapostavljeni projekt treba proglasiti strateškim državnim projektom, redefinirati njegove sadržaje i dosadašnje planove koji su se zbog gospodarskog razvoja, smjera razvoja znanosti i istraživanja u odnosu na vrijeme kada je kampus postao vlasništvo Sveučilišta značajno izmijenili. Oko Fakulteta hrvatskih studija su se uvijek lomila koplja, od statusa sastavnice do kadrovske politike. U kojem smjeru ide Fakultet hrvatskih studija? Fakultet hrvatskih studija je jedna od 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu i kao takvog ga treba gledati. Sva koplja koja su se lomila oko te teme treba promatrati kao mogući dijalog o tome kako unaprijediti taj fakultet da bi se izbjegli problemi koji su i izazvali sraz raznih "kopljanika". Prije nekoliko godina postavljalo se pitanje kvalitete bolonjskog procesa, neki su govorili i da ‘srozava kvalitetu obrazovanja‘. Može li se on unaprijediti? Početak uvođenja bolonjskog sustava u Hrvatskoj bio je pun izazova, ali se ne slažem da srozava kvalitetu obrazovanja, što pokazuju i akreditacijske preporuke naših sastavnica posebno ocjena razine kvalitete po temi vezanoj uz studijske programe. Prostora za napredak sigurno ima i to po različitim područjima djelovanja kako sastavnica tako i samog Sveučilišta.

nema mjesta politici u akademskoj zajednici

Što mislite napraviti po pitanju studentskog zdravlja, budući da brojni studenti koji su u Zagreb došli studirati iz drugih mjesta ne mogu dobiti adekvatnu skrb osim ako se sami ne snađu ili završe na hitnoj? Zalagat ću se za uspostavljanje studentske ambulante pa potom poliklinike koja bi studentima čije prebivalište nije u mjestu studiranja osigurala primjerenu zdravstvenu zaštitu u svrhu očuvanja i unaprjeđenja njihovog zdravlja. Kako procjenjujete međusobnu suradnju sastavnica i kako je namjeravate unaprijediti? Sastavnice trenutačno, primjerice, ne razmjenjuju informatička rješenja i resurse i nemaju ujednačene administrativne postupke, iako su dio istog Sveučilišta. Sveučilište treba organizacijski učinkovito djelovati uz intenzivnu komunikaciju i uvažavanje svih sastavnica, komunikaciju unutar ustrojbenih jedinica, razmjenjivanje funkcionalnih politika, iskustava i praksi, timski rad te zajedničko odlučivanje i traženje rješenja. Upravo vezano na vaš primjer, predložit ću na razini Sveučilišta u Zagrebu, uvođenje strategije za razvoj i korištenje zajedničkih resursa. Po mom mišljenju administrativni postupci na svim sastavnicama bi trebali biti ujednačeni. Potrebno je smanjiti papirologiju i početi komunicirati jedinstvenim obrascima putem informacijskih mreža, što sam spomenula u pitanju vezanom uz digitalizaciju. Time se štedi novac i vrijeme koje se može korisno upotrijebiti i za pomoć studentima kao i za razvoj samog Sveučilišta. Uređivanje ovog sustava zahtijeva da se od nečega počne, smatram da je uvođenje zajedničke strategije prvi korak. Potrebno je znati gdje idemo i kada ćemo tamo doći. Ako to ne budemo znali svaki će nam put biti jednako dobar i jednako loš, ali tamo gdje želimo, nikad nećemo stići.