PREDSTAVLJAMO KANDIDATE ZA REKTORA Klarica: Naglasak ću staviti na obnovu infrastrukture, uz poboljšanje kvalitete studiranja, rada i internacionalizacije

Četvero kandidata ‘puca‘ na mjesto rektora Sveučilišta u Zagrebu, nakon osmogodišnjeg mandata Damira Borasa. Izbori će se održati 1. ožujka, a čelno mjesto Sveučilišta nova osoba preuzet će u listopadu. Global je postavio ista pitanja kadidatima, objavljujemo ih dan za danom abecednim redom, a kako vidi Sveučilište i izazove za novi mandat otkrio nam je prof. dr. sc. Marijan Klarica s Medicinskog fakulteta. Što vidite kao najveći izazov za novi rektorski mandat? Najveći izazov zasigurno će biti opravdati dano povjerenje članova Senata kroz ostvarivanje ciljeva iznesenih u programu. Glavni ciljevi su usmjereni na najvažnije strateške aktivnosti koje sam kroz svoj dugogodišnji rad u ključnim tijelima Sveučilišta te na različitim rukovodećim položajima u sustavu znanosti, visokog obrazovanja i zdravstva prepoznao kao presudne i čijim će se ostvarenjem postići značajno unaprjeđenje i daljnji razvoj našeg Sveučilišta. U sljedeće ću četiri godine poseban naglasak staviti na cjelovitu obnovu građevinske infrastrukture, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i prostorni razvoj Sveučilišta uz istodobno poboljšanje kvalitete studiranja, znanstvenog i umjetničkog rada, internacionalizacije i inovacijskih aktivnosti; aktivno sudjelovanje Sveučilišta u donošenju novog i primjerenog zakonodavnog okvira koji će olakšati postizanje ciljeva i praćenje postignutih rezultata; uspješne pregovore s Ministarstvom znanosti i obrazovanja oko novih Programskih ugovora i novog modela financiranja uz korištenje svih dosadašnjih analiza i preporuka Odbora za proračun i s ciljem da u što većoj mjeri pokrivaju osnovne troškove Sveučilišta i sastavnica; očuvanje pravne samostalnosti svake sastavnice Sveučilišta te snažnih uprava i to ponajprije zbog potrebe za brzim i fleksibilnim donošenjem odluka u kriznim situacijama te planiranja i ostvarenja vlastitih strateških ciljeva; jačanje međusobne solidarnosti svih sastavnica uz uspostavu jasnih kriterija, pravila i prioriteta za pravednu raspodjelu zajedničkih sredstava; aktivno uključivanje studenata kao ravnopravnih partnera u upravljanju Sveučilištem i provođenju reformi; jačanje "trokuta znanja" - istraživanje - obrazovanje - inovacije kroz promicanje inovacija, uspostavu jasnih i transparentnih kriterija kod napredovanja; poboljšanje kvalitete svih oblika djelatnosti te postizanje pune digitalizacije poslovanja Sveučilišta i sustavnu brigu o očuvanju nacionalne baštine, kulture i jezika, pri čemu je ključna uloga naših umjetničkih akademija i sastavnica iz društveno-humanističkog područja. Kako gledate na dosadašnje odluke i rad aktualnog rektora Damira Borasa? S obzirom na činjenicu da sam bio dekan Medicinskog fakulteta u dva mandata, od 2015. do 2021., te na razini Sveučilišta član Senata, Odbora za proračun i Fonda za razvoj 12 godina, a sedam godina i član šireg Rektorskog kolegija, s rektorom Borasom sam surađivao oko svih potrebnih aktivnosti. Različita mišljenja oko pojedinih tema i iznošenje konstruktivnih kritika dio su akademskog pristupa i postupanja i bez njih nema napretka, a u takvim sam se situacijama uvijek zalagao za pronalazak optimalnih rješenja kroz dijalog svih uključenih strana u akademskoj atmosferi. Jeste li zadovoljni transparentnošću rada rektorata i Senata? Tijekom dugogodišnjeg rada u ključnim tijelima Sveučilišta u Zagrebu te na različitim rukovodećim položajima u sustavu znanosti, visokog obrazovanja i zdravstva, stekao sam raznovrsno stručno i praktično iskustvo te dobio detaljan uvid u način na koji Sveučilište funkcionira, ali i prepoznao ključne prilike za unaprjeđenja rada te daljnji razvoj samog Sveučilišta. Sveučilištu je potrebna usporedna provedba dviju zasebnih, ali i međusobno povezanih skupina reformi. Prva se odnosi na aktivno sudjelovanje u žurnom donošenju novog zakonodavnog okvira - Zakon o znanosti i visokom obrazovanju i srodni zakoni, uspostavi novog sustava financiranja - višegodišnji Programski ugovori te uspješnom povlačenju što više sredstava iz dostupnih EU fondova za oporavak i obnovu te realizaciju strateških nacionalnih ciljeva. Za takvu nam je reformu potrebna uspostava partnerskog odnosa s nadležnim državnim tijelima, primarno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Druga se skupina reformi odnosi na kontinuirano poboljšanje i reorganizaciju vlastitog ustroja i djelovanja, uz punu odgovornost poslovanja te otvorenost i transparentnost u komunikaciji s dionicima, medijima i ostalom zainteresiranom javnošću. Transparentnost rada i djelovanja kao i kvalitetna komunikacija načela su na kojima temeljim svoj program tako da ću poseban naglasak staviti na kvalitetni dijalog s upravom Sveučilišta, ali i među dekanima, u smislu suradnje, provođenja zajedničkih projekata, osnivanja novih studijskih programa, rasprave oko financijskih i kadrovskih izazova te ostalih tema. Kakvo je vaše mišljenje o trenutačnoj kvaliteti Sveučilišta u Zagrebu i kotiranju u svijetu? Prema mišljenju Europske komisije hrvatski sustav istraživanja i razvoja zaostaje za ostalim članicama EU uglavnom zbog oskudnih javnih ulaganja, nedostatnih karijernih poticaja za istraživače te nedovoljne internacionalizacije. Uzrok slabijoj međunarodnoj konkurentnosti nije kvaliteta samih istraživača niti relevantnost istraživačkih ciljeva, jer je dobro poznato da su naši istraživači vrlo kompetitivni i uspješni kad se zaposle u inozemstvu, gdje mogu raditi s vrhunskom opremom i u poticajnom institucionalnom okružju. Ako se objektivno analizira naše ukupno financiranje te količina, kvaliteta, raspodjela, dostupnost, zastarjelost i model održavanja naše istraživačke opreme, teško je očekivati drugačiji ishod jer teret financiranja uglavnom snose same sastavnice kroz svoju redovitu djelatnost. Stoga ne čudi da i Europska komisija smatra da trebamo restrukturirati proračunska izdvajanja u korist visokog obrazovanja i znanosti. S druge strane, znanstveno-istraživačka djelatnost Sveučilišta međunarodno je prepoznata i priznata, a od 2015. do danas sustavno napreduje, unatoč nedostatnom financiranju, što pokazuju rezultati produktivnosti u glavnim svjetskim bazama podataka poput WoS i Scopus te rezultati rangiranja na glavnim svjetskim listama. Unaprjeđenja kvalitete rada vidljiva su ponajprije u stalnom godišnjem porastu znanstvene produkcije od pet do osam posto i važnoj poziciji Sveučilišta na međunarodnim rang-listama gdje je, kao jedino hrvatsko sveučilište, kontinuirano u skupini od tri posto najboljih svjetskih sveučilišta. Za ta su unaprjeđenja ponajprije zaslužni snažni fakulteti, poput Medicine koju sam kao dekan vodio u dva mandata. U samo nekoliko godina Medicinski fakultet postao je lider po broju objavljenih znanstveno-istraživačkih radova. U ukupnoj znanstvenoj produkciji Republike Hrvatske oko 20 posto znanstvenih članaka dolazi upravo s Medicinskog fakulteta, dok se na razini Sveučilišta u Zagrebu taj udio kreće oko 33 posto. Broj i kvaliteta znanstvenih radova koji dolaze s Medicinskog fakulteta raste iz godine u godinu, a adekvatna reakcija na krizne situacije vezane za zagrebačke potrese i pandemiju nije nas omela u pojačanoj znanstvenoj produkciji i izvrsnim rezultatima. Dekanima treba biti osigurano brzo i fleksibilno donošenje samostalnih odluka, ali i planiranje te ostvarenje vlastitih strateških ciljeva jer upravo snažni fakulteti čine snažno Sveučilište. Zagrebačko Sveučilište predvodnik je i u velikom broju uspješnih projekata te učinkovitom povlačenju sredstava iz EU fondova. Od ukupno 137 Obzor 2020 projekata na hrvatskim sveučilištima, koji su se provodili u razdoblju od 2015. do 2020., 73 posto čine projekti zagrebačkog Sveučilišta ukupne vrijednosti oko 20 milijuna eura. U istom je razdoblju Sveučilište u Zagrebu provelo 45 posto ukupnog broja projekata Hrvatske zaklade za znanost vrijednosti oko 170 milijuna kuna. U ukupnoj znanstvenoj produkciji Hrvatske, zagrebačko Sveučilište, prema najstrožoj svjetskoj citatnoj bazi podataka Web of Science, doprinosi s oko 50 posto svih radova, odnosno oko 60 posto svih radova prema široj svjetskoj citatnoj bazi podataka Scopus. Također, moramo biti svjesni i činjenice da zagrebačko Sveučilište stvara kvalitetne visoko obrazovane stručnjake ključne za funkcioniranje našeg društva, o čemu svjedoči činjenica da je čak 70 posto doktora znanosti 2020. doktoriralo upravo na našem sveučilištu. Otežava li situacija u hrvatskoj politici rad u akademskoj zajednici i odražava li se na mlade? Kao i u svakoj uređenoj državi, dobar spoj struke i politike je ono što pokreće društvo. Ako taj omjer nije optimalan i neravnoteža ide u korist politike to može dovesti do pogrešnih odluka. Sveučilište treba biti partner svim tijelima koja donose odluke, a da takvo partnerstvo može biti djelotvorno pokazali smo u ovim kriznim situacijama pandemije i potresa. Medicinski je fakultet, u samo dva tjedna od prvog potvrđenog slučaja zaraze koronavirusom u Hrvatskoj, pokrenuo Krizni stožer na Sveučilištu (od ukupno sedam članova Stožera, troje je profesora Medicinskog fakulteta) te je više od 600 studenata volontera započelo aktivno sudjelovati u svakodnevnom radu zdravstvenog sustava – od pozivnog centra, preventivnih aktivnosti, trijaže i uzorkovanja do pomoći pri cijepljenju. Krizni stožer Sveučilišta davao je jasne upute, usklađene na nacionalnoj razini, koje su se pokazale iznimno učinkovite i to ne samo za zagrebačko Sveučilište nego i za ostala visokoobrazovna učilišta u Hrvatskoj. Kao dekan Medicinskog fakulteta pokrenuo sam obnovu oštećenih zgrada fakultetskim novcem odmah iza prvog potresa te osigurao održavanje nastave u dosadašnjim prostorima, bez većih prekida i potrebe za seljenjem. Osim fakultetskih zgrada na lokaciji Šalata, financijskim je sredstvima Medicinskog fakulteta osigurana i obnova te vraćanje u funkciju i ostalih zgrada, poput zgrada Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku i Zavoda za patologiju čime su osigurane funkcije koje Medicinski fakultet obavlja za potrebe zdravstvenog sustava, a koje su imale neprocjenjivu ulogu u borbi protiv pandemije. Tako je omogućeno da se u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" oforme pozivni centri, vrši cijepljenje protiv COVID-19 virusa te osigura dnevno praćenje epidemiološke situacije. Primjeri brze i uspješne reakcije u kriznim situacijama, poput obnove Medicinskog fakulteta vlastitim sredstvima nakon potresa i uključivanje u borbu protiv pandemije, naglašavaju važnost snažnih i autonomnih fakulteta, čijim dekanima treba biti osigurano brzo i fleksibilno donošenje samostalnih odluka, ali i planiranje te ostvarenje vlastitih strateških ciljeva. Upravo je takav princip vođenja osigurao Medicinskom fakultetu sigurno povlačenje financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti EU. Time će Medicinski fakultet, kao prva sastavnica Sveučilišta i primjer odgovornog upravljanja, uspješno vratiti većinu od uloženih 22 milijuna kuna vlastitih sredstava za obnovu fakultetskih prostora nakon potresa. Može li se u vašem mandatu očekivati i povećana suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja? Kroz aktivni i partnerski odnos s nadležnim institucijama Sveučilište treba sudjelovati u žurnom donošenju novog zakonodavnog okvira, uspostavi novog sustava financiranja te uspješnom povlačenju financijskih sredstava iz dostupnih EU fondova. Veliki broj postojećih zakona koji utječu na razvoj sustava znanosti i visokoga obrazovanja u Hrvatskoj trenutačno nije međusobno posve usklađen te ne olakšava funkcioniranje ustanova koje samim time ne mogu uspješno potaknuti njihov brži i učinkovitiji razvoj. S obzirom na činjenicu da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavilo donošenje novog paketa temeljnih zakona, Sveučilište u tom procesu treba aktivno sudjelovati te biti ključan partner i izvor kvalitetnih prijedloga, ali i priprema za pregovore o novim Programskim ugovorima te novom modelu financiranja, uz puno uvažavanje dosadašnjih analiza i preporuka sveučilišnog Odbora za proračun. Nastojat ćemo intenzivirati odnos i razinu suradnje sa svim nadležnim institucijama i donositeljima odluka te davati kvalitetne argumente, podloge i programe za pregovore, s jasnim ciljevima što želimo postići u budućnosti. Pravedno financiranje Sveučilišta treba biti usmjereno na razvoj istraživanja i poboljšanja studijskih područja na međunarodnoj razini da bi veliki broj studijskih programa, utemeljenih na istraživanjima, značajno povećao inovacijsku sposobnost društva u rješavanju današnjih i budućih izazova. Nužno je postići promjenu sadašnjeg modela financiranja prema smjeru održivosti i razvoja te usklađenje s nacionalnim i europskim strateškim dokumentima. Fokus Odbora za proračun, u suradnji s prorektorom za poslovanje, treba biti realna procjena troškova obrazovanja pojedinih profila stručnjaka svih obrazovnih razina i financijskih potreba pojedinih sastavnica. Dobivene analize i preporuke Odbora za proračun koristit će se kao čvrsta podloga za pregovore s Ministarstvom znanosti i obrazovanja o novim Programskim ugovorima, s ciljem da oni u što većoj mjeri pokrivaju osnovne troškove. Čuje li se u Senatu dovoljno glas samih studenata? O tim sam pitanjima često razgovarao s predstavnicima Studentskog zbora i smatram da model i dobre prakse koji primjenjujemo na Medicinskom fakultetu, gdje studenti aktivno sudjeluju u radu dekanskog kolegija kao i svih tijela te povjerenstava kao ravnopravni partneri, treba prenijeti na razinu Sveučilišta. Aktivno uključivanje studenta na svim obrazovnim razinama, kao ravnopravnih partnera u upravljanju Sveučilištem i provođenju reformi, temeljni je uvjet daljnjeg unaprjeđenja Sveučilišta, a sa 70.000 studenata te 4500 doktora znanosti Sveučilište ima golem potencijal za ostvarenje tog cilja. Kako se namjeravate pozabaviti socijalnim aspektom studentskog života jer je mnoge studente pandemija dovela i u egzistencijalnu krizu? Studentski smještaj, prehrana i dostupnost stipendija ključne su komponente koje utječu na standard studenata. Unatoč činjenici da je dovršena adaptacija studentskih domova "Stjepan Radić" i "Cvjetno naselje" te su izgrađeni restorani u kampusu Borongaj, na Agronomskom fakultetu te Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, studentske potrebe i dalje nisu pokrivene u potpunosti. Svake godine oko 3500 studenata ne uspije osigurati smještaj u studentskom domu, a neki maturanti odustaju od studija, jer nemaju osiguran smještaj u mjestu budućeg studiranja. Posve je jasno da socijalna nejednakost ili invaliditet ne smiju biti zapreka obrazovanju mladih ljudi na kojima ostaje naša budućnost, tako da je prijeko potrebno osigurati infrastrukturu i dodatnih 5000 kreveta za Studentski centar Zagreb, kao i nastaviti rekonstrukciju postojećih smještajnih kapaciteta Studentskog doma Lašćina te 5. i 6. paviljona Studentskog doma "Stjepan Radić". Navedeno se može ostvariti povlačenjem financijski sredstava iz EU fondova, korištenjem postojeće financijske omotnice za razdoblje 2021.-2027. Zbog rastućeg broja studenata na području Sveučilišnog kampusa Borongaj, svakako treba planirati izgradnju novog studentskog doma na toj lokaciji. Za dodatnu i sustavnu institucijsku, organizacijsku i financijsku pomoć u unaprjeđenju svih kategorija socijalnog aspekta studentskog života, Sveučilište treba aktivno pregovarati s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade, Gradskim uredom za zdravstvo i Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport. Dio tih pregovora i nastojanja svakako treba biti i povećanje broja dostupnih studentskih stipendija. Studentski zbor, uz odobrenje iz rektorata, javni je novac nedavno potrošio na prilično diskutabilne "potrebe", što je dovelo do skandala i smjena u Zboru. Kako gledate na taj slučaj i kako ćete vi surađivati sa Studentskim zborom? Iskustvo koje imam s Medicinskog fakulteta, gdje su studenti aktivno uključeni kao ravnopravni partneri u sve procese razvoja u punom smislu te riječi, želim prenijeti i na razinu Sveučilišta. Smatram da ih samo takvo partnerstvo može potaknuti na puno uvažavanje i očuvanje temeljnih akademskih načela, spoznaju da ima smisla ostati u domovini i boriti se za njezin razvitak te da su baš oni glavni nosioci inovativnih pristupa i promjena, a time i jamci budućnosti Hrvatske. Proračun Studentskog zbora, koji se financira iz državnog proračuna, i dalje je u sklopu proračuna Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju prijedloga Skupštine studentskog zbora, Sveučilište svake godine usvaja raspodjelu tih sredstava i prosljeđuje je sastavnicama na realizaciju. Studentski zbor će u tom pogledu i dalje imati punu pomoć i podršku svih službi Rektorata. Ukupni godišnji proračun Studentskog zbora u narednim godinama određivat će se u skladu s njihovim troškovima i potrebama, ali uz osobnu odgovornost pojedinaca te potpunu transparentnost u radu i poslovanju. Studenti su ključna vrijednost Sveučilišta i treba im osigurati usvajanje znanja i razvijanje sposobnosti ključnih za buduće izazove. Potrebno im je omogućiti najviši standard visokog obrazovanja i svih ostalih vidova studentskog života, poticati ih na istraživački rad, inovativnost, kreativnost, međunarodnu suradnju te aktivno preuzimanje vodećih uloga u stručnom radu i društvu u cjelini. Važno je istaknuti da su studenti dosad bili uključeni u više od 250 programa koji ih potiču na uključenost u sve vidove studentskih aktivnosti. Sveučilište im u tom procesu treba dati punu podršku te ih još intenzivnije poticati na uključivanje u studentske projekte, studentsko poduzetništvo te studentski volonterski rad za dobrobit zajednice i to osiguravanjem potrebnih financijskih sredstava, ali i prostornih kapaciteta. Ponosni smo na činjenicu što su se kao volonteri istoga trenutka aktivno uključili i pružili potrebnu pomoć u kriznim situacijama pandemije i potresa te im želimo dati punu potporu da svoju energiju i entuzijazam usmjere u pravom smjeru. Naravno, i od studentskih predstavnika očekujem da će se aktivnije uključiti u kreiranje studentskih politika kroz Hrvatski studentski zbor i Europsku studentsku uniju, uz punu podršku Sveučilišta. Kako gledate na slučajeve seksualnog uznemiravanja na fakultetima, je li Sveučilište napravilo dovoljno? Sveučilište je dužno čuvati i poticati sve oblike ravnopravnosti i najviše razine etičkih standarda u radu i životu akademske zajednice. Nepridržavanje etičkog kodeksa apsolutno je neprihvatljivo tako da svaku prijavu, ali i najmanju sumnju na neetičko ponašanje, treba istog trena provjeriti i po njoj žurno postupati preko postojećih etičkih povjerenstava. Iskustvo stečeno dugogodišnjim nastavničkim radom u području etike i članstvom u etičkom povjerenstvu Medicinskog fakulteta želim primijeniti na razini cijelog Sveučilišta te inzistirati na primjeni Etičkog kodeksa Sveučilišta. Izrazito je važno da se svi slučajevi prijava neetičkog ponašanja ažurno procesuiraju, a dokazane prijave najstrože kazne. Na autonomiju Sveučilišta mnogi gledaju kao na "državu u državi". Kako je vi vidite? Autonomno Sveučilište treba transparentno postaviti jasna i nedvosmislena pravila, očekivane rezultate u određenom vremenskom okviru te od uprave Sveučilišta i dekana, kao čelnika autonomnih sastavnica s pravnom osobnošću, zahtijevati visoku razinu kooperativnosti kao i punu odgovornost za rad. Jedino je na tim načelima moguće osigurati snažno i utjecajno Sveučilište. Smatram da se politika nikako ne smije uplitati u izbore čelnika Sveučilišta te izbore čelnika sastavnica, već da se to mora odvijati na dosadašnji demokratski način, tajnim izborima predstavnika. Naravno da Sveučilište treba biti otvoreno za konstruktivni dijalog sa svim dionicima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja oko svih aktivnosti, poslovanja i rada te dostupno javnosti, što sam i naglasio u svom programu. Jesu li prema vašem mišljenju ugled Sveučilišta ‘poljuljali‘ mediji te kako procjenjujete komunikaciju Sveučilišta i medija? Medije doživljavam kao partnere te uz transparentnost rada i djelovanja kao i kvalitetnu komunikaciju, za koje ću se zalagati, oni nam mogu pomoći u prenošenju ključnih poruka te informiranju šire javnosti o aktivnostima i projektima koji se provode na Sveučilištu. Budući da se neki studentski mediji, od kojih je jedan i Global, financiraju javnim novcem i putem Sveučilišta, jeste li spremni na otvorenu kritiku svoga rada tijekom mandata, a da ti mediji ne moraju strahovati od uskrate sredstava za rad? Povratne informacije, bilo u formi prijedloga ili dobronamjerne kritike, iznimno su važne za daljnji napredak i potrebna unaprjeđenja na Sveučilištu. Različita mišljenja oko pojedinih tema dio su akademskog pristupa pronalasku optimalnih rješenja na dobrobit svih uključenih dionika te je izuzetno važno da je prisutna dobra namjera, pravovremenost, konkretnost događaja, rezultata ili aktivnosti, mogućnost primjene i sagledavanje šire slike, međusobno uvažavanje i želja za usuglašavanjem te pronalaskom rješenja. Kada govorimo o digitalizaciji Sveučilišta, smatrate li da je potrebno uvesti neke novitete? Digitalizaciju je potrebno uvesti u sve dijelove rada Sveučilišta i sastavnica jer to olakšava upravljanje, a važan je faktor i za transparentnost aktivnosti, poslovanja i rada Sveučilišta za koju se zalažem. Potrebno je iskoristiti svu postojeću infrastrukturu i tu vidim veliku ulogu Sveučilišnog računskog centra koje je odigralo ključnu ulogu oko održavanja nastave te svih drugih važnih aktivnosti Sveučilišta u fazi pandemije. Digitalizacijom nastavničkih procesa, administrativnih poslova, istraživačkih aktivnosti i prezentacije rezultata istraživanja, kreiranjem vlastitih platformi i virtualnih mreža te njihovim nacionalnim i međunarodnim povezivanjem Sveučilište će aktivno sudjelovati u kreiranju Hrvatskog istraživanja i visokog obrazovanja te uspješnoj integraciji u europski istraživački i obrazovni prostor. Hoćete li se založiti za konačno rješavanje sad već zapuštenog Kampusa na Borongaju? Programom sam naglasio da su obnova i prostorni razvoj ključni ciljevi u predstojećem razdoblju te mi je namjera imenovati posebnog prorektora i odbor u tu svrhu. Jedan od zadataka bit će svakako aktivacija postojećih strateških razvojnih procesa i projekata među kojima se nalazi i Sveučilišni kampus Borongaj. Razvoj Sveučilišnog kampusa Borongaj zahtjeva uspostavu čvrste suradnje s novom upravom Grada Zagreba i Vladom da bi izgradnja dobila status nacionalnog strateškog projekte čime bi se osiguralo smislenije i održivo upravljanje. Za ostvarivanje tog cilja potrebna nam je uspostava uspješne suradnje s Gradskim uredom za strategijsko planiranje i prostorno uređenje zbog nužnosti izrade infrastrukturnog projekta s izvedbom pružnog prijelaza i stajališta za vlak te projekta nove energetske i prometne infrastrukture koji uključuje i studentski dom te vrtić. Pojedine sastavnice vide svoj prostorni razvoj u područjima kampusa Sjever i Zapad koji su im prostorno bliži te se realizacija tih projekata također treba usuglasiti s nadležnim institucijama, a raspoloživa sredstva iskoristiti za cjelovitu obnovu. Oko Fakulteta hrvatskih studija su se uvijek lomila koplja, od statusa sastavnice do kadrovske politike. U kojem smjeru ide Fakultet hrvatskih studija? Hrvatski studiji jedna su od sastavnica Sveučilišta koja ima različite oblike suradnje na svim razinama, oko tečajeva i raznih drugih oblika edukacije, s gotovo svim sastavnicama Sveučilišta. Za vrijeme mog dekanskog mandata suradnja je išla u smjeru pomoći uspostave razvoja studija psihologije tako da ću se i dalje zalagati u nastojanjima da dobiju odgovarajuće kadrove i da razvijaju što kvalitetnije programe. Prije nekoliko godina postavljalo se pitanje kvalitete bolonjskog procesa, neki su govorili i da ‘srozava kvalitetu obrazovanja‘. Može li se on unaprijediti? Proces upravljanje kvalitetom je iznimno važan za daljnji razvoj Sveučilišta na svim područjima i razinama te promicanje izvrsnosti u svim vidovima djelovanja. Unatoč činjenici da na Sveučilištu postoji Odbor za upravljanje kvalitetom koji uz pomoć Ureda za upravljanje kvalitetom te povjerenstava na pojedinim sastavnicama, u čiji su rad uključeni i sami studenti, nastoji osigurati ujednačene standarde te potrebnu pomoć u procesima vanjskog vrednovanja i reakreditacije, potrebna su daljnja unaprjeđenja i poseban je naglasak potrebno staviti upravo na procese upravljanja kvalitetom. Naravno da je riječ o velikom izazovu, no zbog velikog broja novih visokih učilišta potrebno je osigurati procjenu kvalitete učenja i podučavanja, nastavnog osoblja, znanstveno-istraživačke, umjetničke i inovacijske djelatnosti te ishoda učenja, ali i resursa za učenje, studentskog standarda, mobilnosti i međunarodne suradnje, kako i na javnim tako i na privatnim učilištima. Potrebno je dobre prakse pojedinih sastavnica u navedenim područjima te ostale potaknuti da slijede te primjere. Što mislite napraviti po pitanju studentskog zdravlja, budući da brojni studenti koji su u Zagreb došli studirati iz drugih mjesta ne mogu dobiti adekvatnu skrb osim ako se sami ne snađu ili završe na hitnoj? Oko 50 posto naših studenata studira izvan mjesta stalnog prebivališta pa se stoga suočavaju s izazovom ostvarivanja jednog od temeljnih građanskih prava – prava na zdravstvenu zaštitu. Sveobuhvatna zdravstvena zaštita za sve studente Sveučilišta, koja trenutačno ne postoji, ideja je za koju se zalažem već duže vrijeme. Po uzoru na dvije studentske ambulante s četiri zdravstvena tima, koje se nalaze u sklopu Medicinskog fakulteta, u tijeku je i izrada projektne dokumentacije za studentsku polikliniku te obnova i akreditacija postojećih ambulanti kojima će se osigurati učinkovita, kvalitetna, financijski najisplativija i potpuna zdravstvena skrb za sve studente, kroz suradnju djelatnika Medicinskog i Stomatološkog fakulteta. Uspostava Studentske poliklinike i više studentskih ambulanti, ugrađenih u postojeću mrežu zdravstvenih ustanova, osigurat će se kroz nastavak pregovora s Ministarstvom zdravstva i gradskim Uredom za zdravstvo. Takva vrsta zdravstvene zaštite studentima treba osigurati ne samo preventivnu skrb, nego i ostale vidove primarne zdravstvene zaštite – ambulantno, polikliničko i stacionarno liječenje; medicinsku i psihološku podršku pri prilagodbi na studij, svladavanju programa i ispita, nošenje sa stresom zbog života odvojenog od obitelji i slično. Kako procjenjujete međusobnu suradnju sastavnica i kako je namjeravate unaprijediti? Sastavnice trenutačno, primjerice, ne razmjenjuju informatička rješenja i resurse i nemaju ujednačene administrativne postupke, iako su dio istog Sveučilišta. Da bi Sveučilište u narednom razdoblju ostvarilo sinergijski efekt pojedinačnog rada i postignutih uspjeha svake od sastavnica, izrazito je važno razraditi jasna, pravedna i transparentna načela i postupke, uz puno poštivanje činjenice da svaka sastavnica mora zadržati svoju pravnu osobnost i samostalnost, kao i snažne uprave ponajprije zbog potrebe za brzim i fleksibilnim donošenjem odluka u kriznim situacijama te planiranja i ostvarenja vlastitih strateških ciljeva. Također, nužno je poticati i snažiti međusobnu solidarnost svih sastavnica, uz uspostavu jasnih kriterija, pravila i prioriteta za pravednu raspodjelu zajedničkih sredstava, te poboljšati kvalitetu svih oblika djelatnosti i postizanje pune digitalizacije poslovanja Sveučilišta. Osnova mog programa upravo se zasniva na spoznaji da je za daljnji napredak Sveučilišta ponajprije potrebna primjena dobrih praksi koje se provode na različitim fakultetima i sastavnicama, o kojima se relativno malo zna i govori.