Foto: Pixabay - https://magnet.me

U anonimnom istraživanju #imojradvrijedi, provedenom u sklopu projekta “Studenti za studente – naš glas za dostojanstvo studentskog rada” Foruma za održivi razvoj Zeleni prozor, među istaknutim pitanjima oko studentskog rada našlo se i pitanje ne prikupljanja radnog staža u slučaju studentskog rada.

Problem je istaknula jedna od anonimnih studentica koja smatra da bi za studente koji rade poslove preko studentskog ugovora, barem one u struci, trebala postojati mogućnost pribrojavanja studentskog radnog iskustva radnom stažu.

“Smatram da ako radim pet dana u tjednu, a tri dana studiram, da bi mi to trebalo ući u radni staž. Posebno ako, zbog svojih primanja koja sveukupno premaše određeni iznos, moram plaćati porez. Dakle, ako već plaćam porez, neka mi rad ulazi u radni staž ili neka ne moram plaćati porez”, objasnila je.

Troškovi veći od primanja

Usporedbom grafova s primanjima i troškovima, može se primijetiti da mladi zarađuju puno manje nego što su njihovi troškovi. Iako studentima iznos zarade nije ograničen, postoje dva bitna praga koja studentima često donose brigu. Prvi prag je na 15.000 kuna koji kada se prijeđe, student svojim roditeljima više nema pravo biti porezna olakšica.

S obzirom da se, prema istraživanju, čak 25 posto studenata financira samostalno, za pretpostaviti je da je taj iznos na godišnjoj razini veći od neoporezivog iznosa.

Prema Pravilniku o porezu na dohodak, do drugog praga dolazi se kada student zaradi preko 63.000 kuna godišnje, a prekoračenjem tog iznosa dolazi do plaćanja poreza na dohodak pri stopi od 24 posto.

U istraživanju, sudionici su se složili da su studenti u vrlo nepovoljnom položaju bili i prije pandemije koronavirusa, ali je sada to više naglašeno. Više od 80 posto njih smatra da država nije učinila dovoljno da zaštiti studente i njihove studentske poslove tijekom pandemije. Pokazali su maksimalnu empatiju i solidarnost prema poslodavcima jer je čak više od 80 posto sudionika izjavilo da država nije pružila dovoljnu podršku poslodavcima i shodno tome studentski su poslovi ugroženi.

“Studenti su se često žalili da rade jednak broj sati kao regularni radnici, postupa se jednako s njima i kompleksnost zadataka se zapravo svodi na istu kompleksnost kao i kod ostalih radnika”, objasnila je Kaja Pavlinić, inicijatorica projekta koja je predstavila rezultate. Dodala je i da nam takvi rezultati govore o potplaćenosti studentskog rada.

‘Najjeftinija radna snaga’

“Iz toga možemo zaključiti da poslodavci za istu kvalitetu, obujam i broj sati mogu studente platiti puno manje nego regularne radnike”, objasnila je Kaja.

Kao problem vezan uz obavljanje studentskog posla, u istraživanju je navedena i činjenica da su studenti s obzirom na postotak koji dobivaju za mirovinsko i zdravstveno kao “studenti radnici”, poslodavcima time isplativiji od zaposlenika na ugovor o radu, iako često obavljaju identične poslove.

“Postali smo najjeftinija radna snaga za sve, od čišćenja i konobarenja, do programiranja i nastave stranih jezika”, stoji u istraživanju.

S istaknutim problemima složila se i studentica Antonija Vulić.

“Smatram neprikladnim da se studentima koji obavljaju jednak posao kao i ostale zaposlene osobe ne piše radni staž. Iako je iskustvo koje dobijemo studentskim radom u struci poželjno, to iskustvo nigdje nije zabilježeno kao kod regularnih radnika”, dodala je Antonija.

“Ako već radim, moj trud i rad treba zabilježiti i cijeniti u budućnost, baš kao i svaki rad preko ugovora o radu”, složila se i studentica Inka Rutić.

Kod predstavljanja istraživanja, inicijatorica Kaja objasnila je da bi uvođenje digitalnog registra za bilježenje studentskog rada uvelike olakšalo studentima. Tako bi se, objasnila je, studentski rad mogao računati kao pravo iskustvo, odnosno mogao bi ulaziti u radni staž.