Foto: IRO

Troškovi studiranja u Hrvatskoj, prema istraživanju Eurostudent V, na godišnjoj razini iznose prosječno više od 30.000 kuna, a manje od četvrtine studenata kao izvor prihoda navodi stipendije. No one su nerijetko slamka spasa studentima koji “ganjaju” izvanredan akademski uspjeh i zbog toga ne stignu raditi ili pak to ne mogu zbog nekog drugog ograničenja.

Domaće i inozemne potpore

A sve o stipendijama i o tome kako do njih doći mladima će biti dostupno na sad već tradicionalnom Sajmu stipendija, koji će se održati 16. listopada 2018. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, te 18. listopada 2018. na kampusu Sveučilišta u Rijeci u organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja (IRO).

Kategorije studenata koji se obično nagrađuju stipendijama, osim onih iznimno akademski uspješnih, su sportaši, glazbenici ili osobe određene društvene skupine. Stipendirati se mogu studenti na “domaćem” terenu, ali tu je i niz raznovrsnih inozemnih stipendija uz pomoću kojih studenti mogu nastaviti obrazovanje i u inozemstvu.

Kategorije studenata koji se stipendijama obično nagrađuju, osim onih iznimno akademski uspješnih, su sportaši, glazbenici ili osobe određene društvene skupine

Institucije koje dodjeljuju stipendije uključuju sveučilišta i visoka učilišta, jedinice lokalne samouprave kao i državu, a od “privatnih” davatelja stipendija tu su razne zaklade, nevladine udruge i privatne tvrtke.

“Svaka od tih institucija određuje svoje kriterije za izbor kandidata”, rekla je Iva Knežević iz IRO-a, koji je s godinama postao referentna točka za upite o domaćim i inozemnim stipendijama. Neka sveučilišta, dalje je objasnila Knežević, dodjeljuju stipendije istraživačima jer ih žele privući na svoju ustanovu i tako ojačati svoje istraživačke kapacitete, dok će drugi financirati društvene i humanističke znanosti kako bi potakli razvoj određene zajednice. Neki pak financiraju studente koji bez financijske potpore ne bi imali uvjete za studiranje.

Godišnji su troškovi studiranja u prosjeku viši od 30.000 kuna, a stipendije kao izvor prihoda ističe manje od četvrtine studenata

Foto: IRO

Uspješnost u natjecanju za stipendije svakako ovisi o kvaliteti kandidata, osobito u specifičnoj odlici koji natječaj za stipendije traži, pa kandidati prije svega trebaju procijeniti odgovaraju li profilu studenta koji natječaj traži.

“Akademska izvrsnost, na primjer, može se mjeriti prosjekom ocjena, no pri prijavi na studijske programe u inozemstvu, osobito su važni rezultati standardiziranih testova jer omogućuju lakšu međusobnu usporedbu kandidata iz različitih obrazovnih sustava, pa mogu čak popraviti dojam slabijeg prosjeka”, objasnila je Knežević. Za procjenu karijernog potencijala, motivacije i dugoročnih ciljeva kandidata važni su elementi poput pisama preporuke, izvannastavnih aktivnosti i motivacijskog pisma.

Kompleksan prijavni proces

Sam je prijavni proces za stipendiju, pogotovo inozemnu, kompliciran, jer je potrebno obaviti pripreme koje traju i po nekoliko mjeseci, a uključuju prikupljanje opsežne dokumentacije, provjere i intervjue, nakon čega je polaganje već navedenih standardiziranih testova i predaja pisma preporuke i motivacijskog pisma samo zadnji korak. Tako se već i brucoši mogu raspitati za mogućnosti dobivanja stipendija, a najbolja adresa za to svakako je IRO i skori Sajam stipendija, koji okuplja više stotina izlagača iz Hrvatske i inozemstva te volontera koji će podijeliti svoja iskustva.

Global je medijski pokrovitelj Sajma stipendija 2018.