Foto: Antonija Grbavac/Global

Skele su postale zaštitni znak Fakulteta političkih znanosti – stariji studenti, kao i profesori, već su gotovo zaboravili kako izgleda zgrada u Lepušićevoj 6 bez skela. U svibnju 2018. na stranici Fakulteta osvanula je obavijest da je sa zgrade pao dio žbuke, odnosno fasade “te da postoji realna opasnost da se isto ponovi u narednom periodu”. Također je pisalo i da je Fakultet pokrenuo postupak sanacije zgrade, no, kako doznajemo, u sanaciju se nije ni krenulo, a naznake da će se nešto uskoro promijeniti – nema.

Do listopada useljivo

Dekan FPZG-a Zoran Kurelić naveo je nekoliko razloga zbog kojih se još nije počelo s obnovom zgrade, ali se nada da će zgrada biti obnovljena do početka iduće akademske godine.

“Treba vidjeti kako ćemo obnavljati fakultet i, kako je riječ o pothvatu koji će biti izrazito skup te može stajati i do milijun kuna, treba biti siguran da će se svi koraci povući ispravno”, započinje Kurelić.

Dodaje i da su mnogi mislili da je skela na zgradi početak obnove, a da funkcija skele nije da omogući radnicima popravljanje fasade, nego da spriječi da fasada padne na glavu nekom od prolaznika, studenata ili djelatnika.

“Imamo teško oštećenu fasadu, ali ona nije stravična i ne pada toliko jako, čak i sada kada je bio potres naša je fasada dijelom izdržala. Procjena koju je napravila prethodna uprava, dakle, da se kompletno napravi nova fasada, bila je gotovo 700.000 kuna”, ističe Kurelić.

Foto: Antonija Grbavac/Global

Najgori dio fasade je rub terase i, kako kaže Kurelić, postoji rješenje da se popravi samo taj dio kako bi zgrada bila sigurna i funkcionalna. Uz sve to, u studenom prošle godine pojavio se još jedan problem – probijanje vode u informatičku učionicu na četvrtom katu zgrade, koja je točno ispod terase.

“Želio sam da odmah provedemo radove jer je u studenome počelo ozbiljno prokišnjavati. Stavili smo plastičnu foliju koja je izdržala cijelu zimu, ali ne možeš se potpuno oslanjati na plastičnu foliju”, kaže Kurelić.

“Kao rezultat potresa terasa je dodatno popucala, potpuno je oštećen dimnjak na susjednoj zgradi i sada treba vidjeti na koji će se način njihovo oštećenje odraziti na naše prokišnjavanje”, govori.

“U prostoru smo koji trenutačno nije primjeren za visoko obrazovanje, i to stvarno zabrinjava, to je temeljni problem”, smatra Kurelić i dodaje da, ako od se od listopada nastava ponovno počne održavati, zgrada mora biti useljiva i da bi do tada trebalo napraviti sve popravke.

‘Ne sliči fakultetu’

Profesorica Marjeta Šinko rekla je da je zbog raspadanja stropa u informatičkom kabinetu nastavu morala održavati u drugoj zgradi.

“Prebacila sam nastavu svoje grupe na kolegiju Akademsko pisanje u zgradu u Fabkovićevoj na dva tjedna potkraj studenoga prošle godine, primarno zbog neugodnog mirisa i brige za zdravlje studenata i studentica, od kojih su neki astmatičari, te njihove sigurnosti, budući da krov prokišnjava blizu instalacija”, rekla je.

Jedan dio radova na fakultetu neodgodiv je i mora se odraditi što prije, a s tim se slaže i Kurelić. Ipak, financije su jedan od problema. Potpuno uređenje, od terase do fasade i nužni popravci unutar zgrade kako bi se sanirale posljedice potresa, Kurelić procjenjuje da bi moglo stajati između pola milijuna i milijun kuna, ovisno o razini popravaka.

‘Ako se skele na privatnim kućama uklone u nekoliko tjedana, red bi bio da se proces ubrza i kod javnih institucija, a ne da skele već dvije godine narušavaju vizuru faksa’, govori student Emilio Marinović

Emilio Marinović, student novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, smatra da je problem fakulteta mnogo širi i dodaje da se u Hrvatskoj očito slabo kontrolira brzina izvođenja radova.

“Ako se skele na privatnim kućama uklone u nekoliko tjedana, red bi bio da se proces ubrza i kod javnih institucija, a ne da skele već dvije godine narušavaju vizuru faksa”, govori. S njim se složila i studentica Eugenija Prša.

“Znam da je važno ulagati u znanje, ali mislim da bi bilo pristojno manjak nekompetencije na određenim razinama fakulteta prekriti odgovarajućom fasadom”, kaže ona.

Vanda Begić ističe pak da Fakultet političkih znanosti uopće ne izgleda kao fakultet, nego kao stambena zgrada.

“Netko tko prvi put dolazi neće shvatiti da je FPZG među tim skelama. Skele stoje već dovoljno dugo i odavno se trebalo početi s obnovom, ali sada me je strah kada će se s obnovom uopće krenuti s obzirom na potres i to da ima mnogo većih i ozbiljnijih zgrada koje treba obnoviti”, ističe.

Foto: Antonija Grbavac/ Global

Student Luka Bumbak kaže da zgrada fakulteta izvana ne izgleda baš najbolje i da bi se skele trebale pomaknuti i početi s obnovom.

“S druge strane, već smo se toliko navikli na skele da bi mi možda bilo žao da ih nema”, govori.

Netko treba preuzeti inicijativu

Vladana Kovačević, studentica novinarstva, ističe da je prošle godine u informatičkom kabinetu padao strop.

‘Ponekad me sram pokazati prijateljima kako mi faks izgleda’, kaže studentica Dorotea Gubić

“Stvarno ne znam zašto ne poprave to sve i ne maknu te skele koje su na zgradi već toliko dugo i tko zna koliko će još biti. Pretpostavljam da se fakultet ne obnavlja jer nemaju novca i ne znam što bi se uopće trebalo učiniti da napokon počnu s tim”, kaže ona, a s njom se slaže i sudentica Dorotea Gubić koja kaže da fasada na zgradi fakulteta izgleda kao da već godinama nije obnavljana.

“Skele su postavljene tako da ne padne crijep s vrha zgrade, tako da pretpostavljam da je i krov u raspadnom stanju. Ponekad me sram pokazati prijateljima kako mi faks izgleda. Ono što znam je da netko treba preuzeti inicijativu. Ako to neće biti dekan, cijeli dekanat ili profesori, onda bismo to trebali biti mi studenti jer ipak provodimo velik dio svoje svakodnevice u toj zgradi. Mislim da bi možda nekakva peticija za obnovu zgrade potaknula i druge da se pokrenu”, zaključuje.

Voda iz susjedne zgrade poplavila TV studio

Osim problema koji su se pojavili na zgradi, niti u podrumu zgrade nije sve tako bajno. U podrumu zgrade danas je sjedište Televizije Student, na mjestu na kojem je nekada bio restoran. Dolje nema prozora, a pojavio se i problem s ventilacijom.

“U nas je problem bio stari sustav za ventilaciju pa je prije zatvaranja fakulteta ugrađena nova ventilacijska cijev u TV redakciji”, ističe Tena Perišin, profesorica i voditeljica projekta Televizije Student. Kurelić kaže da je ventilacija bila toliko loša da se nije moglo disati i da su to odmah napravili. Perišin dodaje i da je prije nekoliko mjeseci u TV studio probila voda i poplavila ga.

“Zvali smo hitne intervencije i ustanovilo se da je probila voda iz susjedne zgrade koja je u podrumu imala neki stari zaboravljeni WC koji nije ni bio u funkciji, ali je došlo do izlijevanja vode. Međutim, sreća je da je bio radni dan pa su odmah isključili iz struje sve uređaje”, kaže Perišin.

FPZG nije ni vlasnik zgrade

Uza sve javlja se još jedan problem – FPZG uopće nije vlasnik zgrade u kojoj je od svog osnutka 1962. godine.
“Možda je prije trideset godina bilo potpuno nevažno tko je formalni vlasnik zgrade, ali više nije tako. Fakultet je trenutačno u postupku kojim nastojimo dobiti vlasništvo nad zgradom što je pretpostavka za potpuno uređenje prostora u kojem radimo”, kaže Kurelić i ističe kako bi vlasništvo nad zgradom omogućilo fakultetu da uđe u aranžmane koji će ih dovesti do toga da imaju normalne uvjete za rad, jer su, ističe Kurelić, i prije korone i prije potresa uvjeti za rad bili na rubu normalnog.

Također, statičari još nisu došli dati procjenu za zgradu – zgrada je trenutačno otvorena na temelju mišljenja kolega s Građevinskog fakulteta – Fakultet ima dopuštenje za korištenje, ali ne i od službenih statičara Grada.