Foto: Unsplash

Dok se gimnazijalac sprema za državnu maturu i prijemni ispit, maturanti srednjih medicinskih škola odrađuju obaveznu praksu pa im je, ako žele nastaviti svoje školovanje na Medicinskom fakultetu, vrijeme za pripremu državne mature mnogo kraće u odnosu na gimnazijalce. Iako je sad već iza nje nekoliko desetljeća radnog iskustva, liječnica Sanja Šunić priznaje da se ovaj problem povlači još iz vremena kad je ona bila maturantica. 

I onda i danas gimnazijalci imaju prednost. Gimnazijalac se fokusirano priprema baš za maturu i prijemni, a srednja medicinska škola daje znanje za struku i zanimanje, istaknula je doktorica.

“Poruka je prije otprilike bila, a očito je i sada: tko planira fakultet, upisuje gimnaziju”, zaključila je doktorica Šunić.

Predmete za maturu uvesti kao izborne

Doktor Miro Benčić također je, napomenuo je, izabrao teži put ostvarenja karijere pa je prije fakulteta također pohađao strukovnu srednju školu. Ipak, taj odabir ne bi mijenjao.

“U srednjoj medicinskoj stekao sam vještine i znanja koja su mi bila i još uvijek su mi korisna”, naglasio je doktor.

‘Poruka je prije otprilike bila, a očito je i sada: tko planira fakultet, upisuje gimnaziju’, zaključila je doktorica Šunić

On smatra da temeljne predmete, koji su potrebni za upis na fakultet, treba ponuditi kao izborne predmete u višim razredima strukovnih škola. Iako je uvidio da bi to bilo opterećenje u satnici, na taj bi način učenici dobili dodatnu mogućnost i vjerojatno bi se poboljšao prolaz prilikom upisa na željeni fakultet.

Bivša učenica Srednje škole za medicinske sestre Vrapče, Martina Anić, upisala je stručni studij sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, a kako je istaknula, upis na taj fakultet nije bio jednostavan. I ona je primijetila prednost koju imaju gimnazijalci.

Teže se upišu, ali lakše završe?

“Oni imaju bolji program školovanja za osnovne predmete koji su obavezni na državnoj maturi, dok mi medicinari samo dvije godine slušamo predmete koji nisu strukovni”, objasnila je Martina koja je sada već viša medicinska sestra.

Ipak, istaknula je da je medicinarima puno lakše kada se krene pričati o struci. Iako je gimnazijalcima lakše pri upisima na fakultet sestrinstva, često su se znali suočiti s diskriminacijom, pogotovo na praksi.

“Znalo se to uočiti kod nekih mentora kojima su medicinari uvijek bili ispred gimnazijalaca jer gimnazijalci o praksi ne znaju ništa“, iznijela je Martina drugu stranu medalje.

Opći predmeti uče se samo dvije godine

Prije desetak godina, Ministarstvo znanosti i obrazovanja odlučilo je produljiti trajanje obrazovanja medicinskim tehničarima u srednjim medicinskim školama s četiri na pet godina da se srednjoškolci ne bi trebali zamarati s traženjem staža. Ovo je uvelike olakšalo mladim medicinarima u, nekad i višegodišnjem traženju staža.

Prve dvije godine su gimnazijskog programa, odnosno učenici dvije godine uče hrvatski jezik, matematiku, engleski ili njemački jezik, povijest, geografiju i slične predmete. Preostale tri godine predviđene su za strukovne predmete i praksu, odnosno vježbe. Treću godinu upoznaju se s općom njegom i anatomijom, a četvrtu i petu godinu s kirurgijom, psihijatrijom i sličnim predmetima. Osim vježbi tijekom školske godine, učenici moraju i na ljetne vježbe po njezinom završetku. U petom razredu vježbe se odrađuju i tijekom zimskih i proljetnih praznika.