Foto: Antonija Grbavac/Global

Već jako dugo naša potrošnja ne odražava samo osobne potrebe nego što taj artikl ili usluga govore o nama ili nam znače. Kupnjom poručujemo drugima što smo ili još češće što bismo željeli biti. Ta tendencija je još jača u vrijeme blagdana i pred kraj godine. Komunicira nam se da je taj nesklad najspretnije razriješiti kupnjom.

Prof. psih. Ivana Mrgan

U blagdansko vrijeme, a sve češće i sve ranije, već početkom prosinca marketinški nas čarobnjaci uvjeravaju kako trebamo kupiti još samo nešto kako bi taj “blagdanski filing” bio potpun. Trgovački lanci postaju sve bolji u praćenju navika kupnje i planiranju popusta i akcija baš prema “vašim potrebama”, čak i onih za koje niste znali da ih imate.

Tako na primjer, mnoge teretane i wellness-središta nude akcije na svoje programe baš nakon blagdana, koristeći tako uobičajene novogodišnje odluke tipa kretanja u teretanu ili detoksikacije.

U nastavku možete pronaći neke smjernice za očuvanje blagdanskog duha i vlastitog proračuna:

  • pojačano trošenje je povezano s većim izvorima stresa u blagdansko vrijeme – višednevne pripreme, velika čišćenja, kupnje i sl. Radije blagdansko vrijeme provedite stvarajući lijepe uspomene.
  • istraživanja upućuju na zaključak da je usmjerenost na kupnju i primanje darova u blagdansko vrijeme čak negativno povezana s osobnom dobrobiti pojedinca. Posvetite se radije kvaliteti provedenog vremena s najbližima.
  • fokus na znakove prestiža i trošenje, paradoksalno, udaljava nas od iskustava koja pridonose osjećaju sreće i blagostanja. Ono što u vrijeme blagdana pridonosi osobnom zadovoljstvu jest osjećaj smisla i bivanja u zajedništvu i bliskosti.
  • imajte na umu da u tom razdoblju potpuno mijenjate svoju rutinu, što je izvor stresa. Rezultat mogu biti promjene u raspoloženju, iritabilnost, nervoza i sl. Osvijestite te znakove i djelujte preventivno gdje možete. Osluškujte svoje potrebe i dajte si oduška.

Konzumerizam njeguje ideju da za svaki problem, nesigurnost ili potrebu postoji savršen artikl koji je strateški stavljen na police i kojem je brižljivo određena akcijska cijena. Svakako je sretnija opcija slobodno vrijeme i resurse usmjeriti na stvaranje blagdanskog duha koji se ne može kupiti novcem.

Izvori:

Dunn, E., & Norton, M. (2013). Happy Money: The Science of Smarter Spending. Simon & Schuster: New York, NY.

Kasser, T., & Sheldon, K. M. (2002). What makes for a Merry Christmas? Journal of Happiness Studies 3,313–329.

RUBRIKA U SURADNJI S:

prof. psih. Ivana Mrgan,
kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha

E-mail: ivana@apsiha.hr