STUDENTSKE STIPENDIJE Želimo li da studenti gube godine života u mizernim uvjetima?

Iako je nova gradska vlast Grada Zagreba odustala od pregovora o mogućem sniženju zagrebačkih stipendija, sa sobom je povukla i pitanje je li iznos prosječne hrvatske studentske stipendije dovoljan, s obzirom i na rast mjesečnih troškova. Studenti osim troškova domova, stanova i hrane imaju i druge troškove, poput materijala za fakultet i zabave, koje nije uvijek lagano zadovoljiti. Može li stipendija koja u prosjeku iznosi 1200 kuna na mjesec pokriti te troškove? "Stipendija pokriva samo dio studentskih troškova, a student je i dalje ovisan o roditeljima", rekla je studentica komunikologije Tea Bašić.

Pitanje kvalitete života

Ekonomist Hrvoje Prpić istaknuo je da se može preživjeti sa standardnom mjesečnom stipendijom ako se student hrani u menzi i ima sobu u studentskom domu. No smatra da kvaliteta života ni tad nije najbolja. "Kvaliteta života s toliko malo novca bit će vrlo niska i pitanje je želimo li da naši studenti troše tri do pet godina života u mizernim uvjetima", objasnio je Prpić. Napominje da će toliko niska stipendija poticati studente da tijekom studija rade dodatne poslove što je, prema njemu, jako dobro i za njihovu karijeru jer se tako izravno susreću s realnim gospodarstvom.

‘Idealan iznos stipendije je onaj koji će studentu omogućiti da se potpuno koncentrira na učenje i da se ne zamara ničim drugim‘, rekao je ekonomist Hrvoje Prpić

Davorin Štetner, ekonomist i investitor, istaknuo je da je najvažnije pratiti omjer prihoda i rashoda. Smatra da stipendije moraju pratiti realne troškove studentskog života. Izrazito je važno, istaknuo je, imati više prihoda nego rashoda i uspostaviti cash flow balans ako su okolnosti obratne. "Ako su studentski domovi i ostale stvari vezane za studentski život ostale na nekoj jeftinijoj razini, onda je novac okej", rekao je Štetner. Kazao je da ako se u posljednjih nekoliko godina dogodilo veće povišenje cijene smještaja i ostalih pratećih stvari, onda stipendije nisu idealne. Davorin Štetner / Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Potrebna je i razonoda

Studentica Geodetskog fakulteta Josipa Humski smatra da stipendija nije dovoljna za kvalitetan životni standard studenta. Istaknula je da prosječan student ima mnogo troškova koje ne može pokriti samo stipendijom, a neki od njih su plaćanje računa i hrane, kupnja odjeće i obuće, ali i raznih materijala koje studiranje zahtijeva. "Isto tako, morat ćete se zabavljati i sjesti nekad na kavu, otići na piće ili pak u kino – štogod radite da se malo opustite", kazala je Josipa.

Najvažnije je ulagati u budućnost jer studenti su budućnost i tu ne treba štedjeti nego izvaditi još više novca, objasnio je Štetner

Prpić je objasnio da je idealan iznos stipendije onaj koji će studentu omogućiti da se potpuno koncentrira na učenje i da se ne zamara ničim drugim. Nadodao je da bi svaki student trebao raditi uz studij jer je tako najlakše povezati teoriju i praksu i da se vrlo često pokazalo da težak život u tom razdoblju proizvodi jake ljude koji se poslije lakše probijaju jer su navikli na teške uvjete. Štetner je pak poručio da Ministarstvo financija radi dobar posao s obzirom na stanje u kojem je Hrvatska u posljednje dvije godine. Prema njegovu mišljenju, pandemija i potres uvelike su utjecali na ekonomske okolnosti u zemlji, a istaknuo je da Hrvatska već dugo godina ima problem s ekonomijom jer se troši više nego što se prihodovalo, no iako je ekonomsko stanje teško, ne bi se trebalo štedjeti na studentima.

‘Ako ne pitaš, nećeš ni dobiti‘

"Najvažnije je ulagati u budućnost jer studenti su budućnost i tu ne treba štedjeti nego izvaditi još više novca", objasnio je Štetner. Prpić je objasnio da uvijek postoje dvije strane u pregovorima o državnoj potrošnji. Tu je strana koja u pregovorima stoji na strani smanjenja potrošnje i ona će uvijek uzeti dosadašnje stanje kao polaznu točku te u slučaju velikog pritiska popustiti i povećati potrošnju za određen postotak. Objasnio je da bi za značajno povećan iznos stipendija bio nužan kontinuiran pritisak i ponavljajući zahtjevi za povećanjem dulje razdoblje. "Jedni pregovori i jedan zahtjev u nekoliko godina neće napraviti osjetnu razliku. Jednostavnim riječima, ako ne pitaš, nećeš ni dobiti. A ako i dobiješ, dobit ćeš malo i trebaš češće pitati", istaknuo je Prpić. [caption id="attachment_34193" align="alignnone" width="1920"] Hrvoje Prpić / Foto: Damir Spehar/PIXSELL Studentica Tea nezadovoljna je s više toga kada je u pitanju stipendija. Prema njezinu mišljenju, premala je i nije ravnomjerno raspoređena svim smjerovima i svim gradovima. Istaknula je da bi u odlukama o stipendiji trebali sudjelovati i studenti. "Nije isto ako u nekom gradu s više stanovnika, što automatski znači više studenata, bude pet stipendija, u odnosu prema gradu s tri puta manje stanovnika", objasnila je Tea.

Inflacija će pogoditi i studente, stipendije bi trebalo usklađivati s time

Inflacija je u Hrvatskoj ponovo počela rasti. Pitanje je koliko će utjecati na studente i njihove mjesečne troškove.

"Svakako je važno da stipendije budu iznad stope te inflacije od 3,5 posto jer onda to jamči da će prihodi biti veći od rashoda", objasnio je Štetner, dok je Prpić istaknuo da je dobro to što studenti i dalje imaju mogućnost rada tijekom studiranja, to jest što su studentski poslovi širom dostupni i time pružaju mogućnost dodatne zarade.

"Ako šampon poskupi s 25 kuna na 27 kuna, to su samo dvije kune na mjesec više, ali ako hrana u menzama poskupi sa 6,5 na 7 kuna, to na kraju mjeseca ispadne 30 kuna više, to je naravno uz pretpostavku da jedete dva puta na dan", objasnila je Josipa. Istaknula je da će inflacija u najgorem slučaju na studente utjecati jednako koliko i na ostalu populaciju. No, i dalje se nada da će se i stipendije onda prilagoditi stopi inflacije.

Excel-tablica troškova i ulaganje već u studentskim danima

"Planiranje troškova unaprijed dobar je način kontroliranja trošenja", istaknula je Tea kao dobar savjet za štednju.

Investitor i ekonomist Štetner preporučio je izradu mjesečne potrošnje i prihoda u Excel tablici kao odličan način praćenja vlastitih mogućnosti u području potrošnje.

"Ne treba to sada biti svaki dan ili tjedan, ali jednom do dva puta na mjesec ili jednom u dva mjeseca isto je u redu. Mnogo je jasnije kada to piše pred tobom nego kad to imaš u glavi", objasnio je Štetner.

Prpić je istaknuo da razmišljanje o štednji ovisi od fakulteta do fakulteta, to jest od karijere do karijere.

"Studenti koji planiraju karijeru novinara, učitelja i sličnih zanimanja za koje danas znamo da se neće obogatiti u karijeri, dapače, čak niti biti pripadnici više srednje klase, trebali bi razmišljati o štednji već u godinama studiranja", naglasio je Prpić. Objasnio je da je razlog taj što kapital značajno raste s vremenom.

"Moje mišljenje je da bi studenti koji su se odlučili na tu karijeru trebali odraditi barem 20 ili 30 dodatnih sati na mjesec i taj novac uložiti ili u Bitcoin ili u index S&P 500", savjetovao je Prpić.

"Bitno je onda odmah početi učiti i da se stavlja nešto sa strane. To može biti 50 kuna. Niti jedan iznos nije premali. To je navika koja poslije može dobro doći", savjetovao je Štetner.

Raste studentski minimalac, od iduće godine najmanje 29,30 kuna po satu

Minimalna studentska satnica iznosit će 29,30 kuna neto, i to od 1. siječnja 2022. godine, prema službenoj odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja. Trenutačna minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova je 26,56 kuna.

"Oduševljena sam, godinu i pol sam radila za studentski minimalac i znam kako je to. Ove 2,74 kune više možda se nekome ne čine kao nešto posebno, ali stvarno mnogo znače", komentira studentica Josipa Bajić. Dodaje da će porast naknade biti taman da se pokriju obroci koje si svaki dan mora kupiti za vrijeme posla. (Lucija Mijan)