Foto: Pexels

Studiranje u inozemstvu postalo je sve popularnije među novim generacijama hrvatskih studenata. Kao maturanti odlučili su se na odlazak u svijet. Hrvatska je i dalje njihov dom za kojim čeznu, ali usredotočeni su na karijeru što im je glavni razlog odlaska. Matej Benčić je 20-godišnjak iz Pule koji već drugu godinu studira na Sveučilištu Radboud u nizozemskom Nijmegenu na preddiplomskom studiju Computer Science. Radboud mu je nudio i opciju igranja rukometa, što je bilo ključno za njega, a i Ramboud je i jedan od najboljih znanstvenih fakulteta u Europi.

Nizozemska nema semestre

“Prošle sam godine živio u domu koji bi se u Hrvatskoj mogao nazvati stanom. Ove sam u domu na katu s 11 ljudi iz različitih država svijeta, ali i dalje imam svoju veliku sobu i zahod“, opisao je Matej. Dodao je da svaki dan nauči nešto novo o nekoj kulturi, ali i da je u dvije godine naučio i jako zavolio kuhati. Matej zbog pandemije trenutačno sva predavanja sluša online, ali to mu nije bila novost. Naime, mnogo stranih studenata često i nije u Nizozemskoj za studiranja pa su sva predavanja i prije korona krize snimana i objavljivana na portalu fakulteta.

Za razliku od hrvatskog modela, akademska godina na nizozemskim fakultetima ne dijeli se na semestre. Podijeljena je na manje kvartalne predmete, a za svaki predmet postoje dvije mogućnosti polaganja ispita na dva roka koja su unaprijed predodređena. Student tako ne može sam birati hoće li neki ispit odgoditi, što Matej smatra boljim jer takav način rada poboljšava učinkovitost studenata.

‘Budući da Ujedinjeno Kraljevstvo nije više u Europskoj uniji morala sam dobiti dozvolu za boravak koju sada imam na pet godina’, objasnila je studentica Paula

“Praksa pedagoga i psihologa ovdje je jako česta. Studenti su nekad obvezni razgovarati sa stručnim službama s kojima možeš sve podijeliti i koji su spremni na svaki način pomoći, bilo u akademskim pitanjima, sentimentalnim, financijskim. Mislim da to uvelike funkcionira i pomaže”, naveo je Matej. Neki se fakulteti u inozemstvu pri primanju međunarodnih studenata ne vode ocjenama iz srednje škole ili s mature. Svjesni su da različite države imaju različitu kvalitetu srednjoškolskog obrazovanja pa uspoređivanje budućih studenata samo prema tim mjerilima za njih nema previše smisla. Ono čime se najviše vode su motivacijska pisma, pisma preporuke i životopis.

Brexit poskupio studiranje

Paula Pavičić Perez studentica je prve godine međunarodnih odnosa i povijesti na Sveučilištu Leicester u Engleskoj. Za studij se odlučila zbog nepostojanja takve kombinacije studija u Hrvatskoj, a osim toga ljubiteljica je i kraljevske obitelji. Njoj je iskustvo razmjene u Sjedinjenim Američkim Državama na koju je išla u srednjoj školi bilo jedno od glavnih poticaja da fakultet upiše u inozemstvu.

“Ako sam sposobna ići na drugi kraj svijeta sa 17 godina, valjda mogu biti dovoljno samostalna i za studij u Engleskoj”, istaknula je Paula.

Za upis je Pauli bila potrebna državna matura, certifikat poznavanja engleskog jezika i dobro motivacijsko pismo, a cijeli proces prolazila je uz pomoć agencije za studiranje u inozemstvu.

Zbog brexita, svi strani studenti moraju plaćati punu cijenu studiranja u toj državi

Pomogli su joj i oko smještaja pa trenutačno stanuje u studentskom domu fakulteta s drugim studentima, od kojih je svatko podrijetlom iz druge zemlje.

“Živim s dvije djevojke kojima su roditelji iz Bugarske, tako da se ponekad malo i razumijemo. Tu je i djevojka iz Moldavije i dečko čiji je djed iz Crne Gore. Neki su ovdje bili cijeli život, dok su se neki preselili kada su bili djeca. Ja ih sve u šali zovem fake foreigners jer sam ipak jedina koja je baš tu došla početkom studija”, ispričala je Paula. Ona je prošlogodišnje božićne blagdane morala provesti u Engleskoj zbog novog lockdowna koji je u prosincu stupio na snagu diljem Ujedinjenog Kraljevstva.

Foto: Pexels

Paula je napomenula da su do ove godine studenti iz zemalja članica Europske unije za studij plaćali jednako kao i Britanci, dok su učenici iz drugih država morali plaćati mnogo više. Također se mogao dobiti zajam, što znači da se studij počeo otplaćivati tek nakon završetka studiranja. Budući da Velika Britanija više nije članica, od ove godine svi studenti iz EU moraju platiti jednako kao i svi oni koji nisu Britanci, a mogućnost za pozajmicu više ne postoji. Učenici će tako morati uložiti više truda i pronaći stipendije ako si studij ne mogu sami priuštiti.

Djelomične stipendije

“Mnogo sveučilišta u takvim okolnostima sada dijeli djelomične stipendije da bi i dalje imali što više stranaca, ali definitivno je teže”, navela je studentica i dodala da to nije jedini problem koji je prouzrokovao brexit.

“Budući da Ujedinjeno Kraljevstvo nije više u Europskoj uniji morala sam dobiti dozvolu za boravak koju sada imam na pet godina”, Paula je pojasnila proces.

Zadovoljna je svojom odlukom i odabranim studijem, no još se nije uspjela naviknuti na vožnju drugom stranom ceste.

“Ne mogu ni nabrojiti koliko me puta auto zamalo pokupio jer sam gledala na pogrešnu stranu”, smije se studentica.

Priprema za stvarni život

U gradu Aalborg na Sveučilišnom fakultetu sjeverne Danske studira Alanis Mirko iz Pazina. U četiri semestra suočila se s brojnim usponima i padovima, međutim, s vremenom je postalo lakše, a ni jezik joj više nije čista nepoznanica.

“Kada sam uspoređivala danski i hrvatski način studiranja pobijedio je danski. Prednost mog fakulteta je to da nam je dana velika sloboda i priprema nas se za stvarni život. Naše učenje zasniva se na izradi projekata gdje moramo biti jako kreativni i raditi u grupi. Dobili smo prigodu raditi s danskim tvrtkama na problemima koji su nam oni postavili, a imamo i kontinuirane sastanke s njihovim predstavnicima”, kazala je Alanis.

Proces prijave na dansko sveučilište traje tri mjeseca, dok se odgovor čeka šest. Danska sveučilišta dijele se na ona s praktičnom i s teorijskom važnošću. Alanis studira na sveučilištu s praktičnom te bi u prosincu ove godine, nakon završene prakse, trebala završiti akademski stupanj iliti AP Degree, a nakon toga može nastaviti dalje na Top-up Bachelor Degree da bi stekla naziv prvostupnika.

Alanis je upozorila sve buduće studente koji se žele uputiti studirati u drugu državu da promisle dobro o tome, da budu spremni žrtvovati neke stvari te da se informiraju o financijskim troškovima.

“Vidjela sam mnogo slučajeva da su studenti došli studirati u Dansku a nisu bili spremni i upravo su zato, jer nisu sagledali dobro sve segmente, otišli prerano”, pojasnila je.

Nije sve kao kod kuće

“Za nekoga tko je odrastao u toploj Puli uz more, nizozemska česta kiša i niske temperature mogu biti depresivni. Također, unatoč jako progresivnom zapadnjačkom mentalitetu, često mi zna nedostajati ona sredozemna, ali i balkanska toplina te jednostavnost života. Ljudi su ovdje hladniji i više okrenuti poslu”, primijetio je Matej.

Velika razlika tiče se i studentskih menzi. Studenti u Hrvatskoj su naviknuti na dostupnost i jednostavnost studentskih menzi. U Nizozemskoj takve menze ne postoje, odnosno studentski restorani imaju normalne restoranske cijene.

Udruga hrvatskih studenata u inozemstvu

Za približavanje studija u drugoj državi i okupljanje što više studenata koji su prošli slično iskustvo, osnovana je i Udruga hrvatskih studenata u inozemstvu. Udruga ima više od 500 članova i više od 40 aktivnih volontera koji djeluju u podružnicama poput onih u Austriji, Danskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Tijekom cijele akademske godine Udruga organizira webinare kojima pokušava učenicima i studentima približiti studiranje u zemljama u kojima ima podružnice. Jednom na godinu organizira i ljetni susret na kojem sudionici mogu nazočiti diskusijama i interaktivnim radionicama s iskusnim ljudima iz industrije i akademije. S druge strane, organiziraju se i tribine te druženja koja su više usmjereni na umrežavanje Hrvata i promicanje hrvatske kulture u inozemstvu.

“Nikako ne promoviramo iseljavanje iz Hrvatske i studij u inozemstvu općenito, nego se trudimo onima koje to već zanima pomoći i približiti im naše iskustvo. Studij u inozemstvu nudi neke prednosti poput upoznavanja novih kultura i vidika, omogućava osobni razvoj i učenje te promiče snošljivost i suradnju među narodima”, navode iz Udruge.

Iskustvo u međunarodnim okruženjima također je sve poželjnije u raznim poslovnim uvjetima jer poslodavci cijene snalažljive, prilagodljive ljude koji ujedno i govore strane jezike. Studij u inozemstvu, pogotovo otkad smo članovi Europske unije, postaje financijski sve prihvatljiviji pa se sve više mladih odlučuje za studiranje u inozemstvu.