Foto: Majda Ilić / GLOBAL

Studiranje u Hrvatskoj i izvan Hrvatske u ovih je godinu i pol dana virtualne nastave izgledalo poprilično slično. Zbog epidemioloških mjera, studenti su predavanja pratili od kuće čak i ako im se fakultet nalazi u drugoj državi. Kako je to zapravo izgledalo i funkcionirali otkrili su studenti Filozofskih fakulteta koji studiraju u Hrvatskoj i Sloveniji.

Usmeni ispiti za smanjenje prepisivanja

Oba fakulteta, i u Zagrebu i u Mariboru, s online oblikom nastave započela su odmah po početku pandemije, a takav oblik zadržali su nešto više od godinu dana. Patrik Posedi s Filozofskog u Zagrebu istaknuo je da je u začetku online nastave sve bilo kaotično, odnosno, nastave nije ni bilo, pa se tek nakon par tjedana prilagodbe započelo se s konkretnim predavanjima. Posla oko kolegija bilo je znatno više, a kolokviji i rokovi na zagrebačkom fakultetu također su u potpunosti prebačeni u virtualan oblik. S druge strane, studenti u Sloveniji su imali nešto drugačiji princip rada.

“Kolokvije tijekom semestra su nam ukinuli, no u lipnju se situacija s pandemijom poboljšala pa smo sve ispite imali na fakultetu. Naravno, uz sve potrebne mjere”, kazala je kolegica Ana Oletić s Filozofskog fakulteta u Mariboru.

platformu Exam.net su na mariborskom fakultetu koristili da bi se onemogućilo izlaženje iz prozora u kojem se piše ispit

Akademsku godinu 2020./2021. većina je fakulteta ambiciozno odlučila započeti hibridnim modelom, ali studenti su istaknuli da je to bilo kratkog vijeka. Patrik je naglasio da je nastava unatoč svemu bila organiziranija nego prethodne akademske godine jer su se profesori i studenti navikli na “novo normalno”. Filozofski fakultet u Mariboru imao je također namjeru održavati hibridni model, ali to nije trajalo duže od dva tjedna. Studentica Ivona Balent s Filozofskog fakulteta u Mariboru navela je da u tom razdoblju ni jednom nije bila na fakultetu.

Najpopularnije platforme za održavanje nastave su prema studentima MS Teams i Zoom, a često su korišteni i sustavi za učenje na daljinu poput Omege i Moodlea. Kolokviji i rokovi u najvećoj mjeri provode se online, a Patrik je naveo da se sve češće koriste usmena ispitivanja da bi se smanjilo prepisivanje i potaknulo studente na učenje. Zbog potrebe za većim nadzorom prilikom pisanih ispita ili kolokvija, Ivona je spomenula i platformu Exam.net koju su na mariborskom fakultetu koristili da bi se onemogućilo izlaženje iz prozora u kojem se piše ispit.

Na predavanju u sekundi

Patrik je bio okupiran dodatnim obvezama kojih inače u “starom normalnom” nije bilo, dok je Ivona razumjela, ali nije preferirala, da su profesori davali dodatne zadatke da bi se studente potaknulo na rad.

“Ubrzo su počeli biti svjesni da smo preopterećeni te su nas svako malo pitali za povratne informacije. Većina profesora je uzela u obzir naše mišljenje i pokušala prilagoditi plan rada, a da pritom nisu smanjili kvalitetu odrađenih vježbi i predavanja”, pojasnila je Ivona.

Većina je studenata ipak radije izabrala fizički oblik u odnosu na online predavanja

Većina je studenata ipak radije izabrala fizički oblik u odnosu na online predavanja. Patrik je istaknuo da smatra da je svim studentima dosta online nastave i jedva čekaju nastavu uživo, što zbog bolje kvalitete nastave, što zbog ostalih studentskih radosti.

Međutim, iako online oblik nastave nosi sa sobom određene nedostatke, u nekim slučajevima nosi i prednosti poput mogućnosti izostanaka s nastave. Ivona je još dodala da su glavna prednost online nastave predavanja koja su dostupna jednim klikom i spremna za pregledavanje kad god zatreba.