Foto: Pexels

Joe Biden izabran je za novog američkog predsjednika. Bivši potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država iz Obamine administracije postat će tako, nakon što bude inauguriran 20. siječnja 2021. godine, 46. predsjednik u povijesti te države. S više od 76 milijuna glasova, a njihovo prebrojavanje još nije završilo u svim saveznim državama, Biden je postao predsjednički kandidat s najviše osvojenih glasova u američkoj povijesti. Time je pritom prestigao Obamin rekord iz 2008. godine (69 milijuna glasova op.a.). Ovi izbori zanimljivi su i po tome što je Donald Trump, kao poraženi, također prebacio Obaminu brojku i osvojio (za sada) gotovo 72 milijuna glasova.

Biden preuzima kormilo SAD-a u nimalo ugodnom trenutku te ga očekuju brojni izazovi.

On ima ambiciozan plan. Želi uvesti javnozdravstvenu opciju Obamacare planu, okrenuti SAD prema energetskoj neovisnosti o ugljenu do 2035. godine te staviti pandemiju pod kontrolu. Ipak, hoće li mu to uspjeti, ovisit će o tome hoće li Demokrati imati većinu u Senatu. Bez toga, ne preostaje mu ništa drugo negoli donositi Izvršne odredbe kojima bi ukidao Izvršne odredbe iz Trumpova mandata”, navodi Cody McClain Brown, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Polarizirano društvo kojemu je potreban iscjelitelj

SAD je danas duboko polarizirano društvo. Te se razlike, ali sve više i sukobi, očituju kroz rasnu, klasnu, vjersku, ekonomsku i socijalnu dimenziju. Pogrešno bi bilo tvrditi da je za takvu polarizaciju kriv isključivo Trump, posebice zato što veliki dio tih strukturalnih društvenih razlika postoji već jako dugo. Ipak, neupitna je činjenica da se situacija za vrijeme Trumpova mandata dodatno pogoršala i čini se da su se neke od tih podjela izrazito ukorijenile te je teško vidjeti izlaz iz nečeg što djeluje potpuno bezizlazno.

Amerikanci su duboko podijeljeni jer su njihova politička mimoilaženja odraz socijalnih podjela jer političko je, zapravo, socijalno. Ljudi glasaju i politički reagiraju onako kakvi su socijalno pa su te podjele u društvu, stoga, jako duboke. Ali ako netko može te podjele ublažiti, onda je to Joe Biden. Njegova empatičnost bit će ključna”, ističe prof. dr. sc. Dražen Lalić.

Situaciji nimalo ne pomaže Trumpovo ponašanje koje potencijalno može dovesti do golemih nemira i sukoba na ulicama američkih gradova. Naime, Trump već danima inzistira da su izbori namješteni, da je on pokraden te da mu je “demokratska kabala” otela uvjerljivu pobjedu. Izgleda da je stupanj razvoja demokracije u SAD-u na toliko visokoj razini da je opozicija ta koja krade na izborima. Ali šalu na stranu, Trumpovi potezi i uporno odbijanje prihvaćanja realnosti izbornih rezultata i volje većine građana mogle bi rezultirati vrlo tragičnim masovnim nemirima u kojima bi američki gradovi dobili obrise gradova iz distopijskih SF filmova.

Glavni državni odvjetnik Bill Barr je otvorio istragu o ‘glasačkim nepravilnostima’ koje Trump neprestano spominje, iako ne postoji niti jedan čvrsti dokaz u prilog tome. Ako to radi da bi usporio proceduru ovjeravanja službenih rezultata izbora, to bi moglo dovesti do toga da vlasti pojedinih saveznih država nadjačaju volju i glasove birača te imenuju samostalno predsjedničke elektore, što bi Trumpu donijelo pobjedu preko Kolegija elektora te posljedično i drugi mandat. Ako se to stvarno dogodi, pretpostavljam da će SAD završiti u svojevrsnom građanskom ratu“, strahuje McClain Brown.

Tijesna pobjeda i podijeljen Kongres

Ako se pogledaju samo ukupno osvojeni glasovi na razini cijelog SAD-a, stječe se dojam da je Bidenova pobjeda bila itekako uvjerljiva. Ipak, s obzirom na to da se u Americi predsjednik određuje po federalnom principu (svaka savezna država kao posebna i potpuno odvojena jedinka) te u konačnici preko Kolegija elektora, ovi su izbori bili neizmjerno zanimljivi i napeti. Kad u cijelu priču ubacimo aspekt stravične globalne pandemije i enormno povećanje broja dopisnih glasova, teško se prisjetiti izbora s većim brojem preokreta.

Bidenu je bilo od neizmjerne važnosti vratiti tri savezne države Rustbelta (Wisconsin, Michigan i Pennsylvania) koje je Hilary Clinton na prošlim izborima izgubila i u tome je uspio, ali daleko je ova pobjeda od one koja se u pojedinim medijima najavljivala i na koju su sugerirale ankete koje su se ponovno pokazale vrlo pogrešnima. Profesor Brown tu vidi povezanost s Trumpom kao osebujnom personom.

Nešto je jako čudno kod anketa kad na izborima sudjeluje Trump. Recimo, 2016. su pogriješile pa su 2018. na Midterm izborima bile vrlo točne, da bi sada, 2020. godine, opet bile prilično u krivu”, kaže Brown.

Demokrati su zadržali većinu u Zastupničkom domu Kongresa, iako jedva jer su izgubili nekoliko mjesta te su ih Republikanci pobijedili u nekim važnim swing distriktima (distrikti koji mijenjaju stranačke preferencije od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa). Kad je Senat u pitanju, sve se čini da će Republikanci zadržati tijesnu većinu. Naime, sve će ovisiti o ishodu drugog kruga dva para izbora za Senat u Georgiji, koji će se održati 5. siječnja 2021. godine. Georgia ima specifičan sustav u kojem ako nijedan kandidat ne prebaci preko 50 posto, dvoje najbolje plasiranih ulazi u svojevrsno pripetavanje.

Podijeljeni Kongres predstavljao bi operativni problem svakom predsjedniku i sigurno ni Biden neće biti potpuno imun na to, ali s obzirom na to da je on na glasu kao čovjek kompromisa, što je bilo posve primjetno u njegovom pobjedničkom govoru, stječe se dojam da bi se on mogao s time uspješno nositi.

“Biden je lijevi centar, s time da taj predznak lijevi treba staviti u zagrade. On je čisti politički centar i tamo će se nastojati pozicionirati. Obraćat će se ‘običnim Amerikancima’ i pokušati vladati kroz onaj Nixonov trik o ‘great silent majority’. Zato ja ne vidim trenutno pogodniju osobu u SAD-u da nadvlada te stranačke podjele“, napominje Lalić.

Biden i Harris uvode SAD u novu eru?

Pitanje je, naravno, kakav bi bio ishod izbora da im nije prethodila pandemija koronavirusa i katastrofalna reakcija Trumpove administracije na nju.

On je namjeravao dobiti izbore na ekonomiji i bio je na najboljem putu da to učini, a onda se pojavila korona, samo osam mjeseci prije izbora, a Trump je izbjegavao suočavanje sa stvarnošću. Umjesto da je svoj problem iskoristio kao svoju snagu, on je i dalje nastavio po starom i nije se prilagodio čime je otvorio priliku Bidenu, a Biden je bio svjestan da se samo mora referirati na Trumpa i pokazati biračima da je potpuno drukčiji od njega”, govori Lalić.

I dok je u kampanji mogao nastupati isključivo s pozicije Trumpova antipoda, Biden sada mora pokazati koji je to specifično njegov put jer, iako je u kampanji to za većinu možda bilo dostatno, “ja nisam Trump” retorika nije dovoljna u agenda setting procesu i kreiranju javnih politika. Veliku pomoć Biden u tome očekuje od Kamale Harris, prve žene u povijesti koja je izabrana za američku potpredsjednicu. Ona je, naime, već predodređena za Bidenovu nasljednicu, uzmemo li u obzir njegove godine (s nepunih 78 godina najstariji je izabrani predsjednik u povijesti) i činjenicu da se vjerojatno neće natjecati za drugi mandat.

Iako je Biden definicija umjerenog i centrističkog političara, unutar same Demokratske stranke postoji, među mlađim članovima pogotovo, veliki broj onih koji zagovaraju puno progresivnije politike. I sama Harris je kao senatorica Kalifornije slovila za vrlo progresivnu političarku. S obzirom na to da je to progresivno i lijevo krilo stranke značajno pridonijelo Bidenovoj pobjedi, pogotovo mobilizacijom mlađih birača, ne treba čuditi ako budu Bidenu postavljali neke provedbene policy uvjete na koje će on biti primoran pristati, doduše nevoljko.

Establišment Demokratske stranke je već započeo s defamacijom progresivaca za koje smatraju da štete izbornim šansama Demokrata, ali činjenično je stanje ipak podosta drukčije. Većina birača podržava besplatno javno zdravstvo, besplatno javno školstvo te uvođenje poreza na najbogatije. Jasno je, dakle, da elite unutar struktura Demokratske stranke zaziru od radikalnijih promjena, ne zbog straha od gubitka potencijalnih birača, već zbog straha od gubitka vlastitih beneficija, moći i utjecaja. Može li Bidenova administracija biti točka prekretnica, ostaje za vidjeti, ali nova era američke politike sve glasnije kuca na, za sad još uvijek, dobro zaključana vrata.