Foto: Kristina Uremović/Global

Nakon što su u javnosti izneseni uznemirujući detalji sadističkog ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija, čekala se reakcija vodećih svjetskih sila, ponajprije Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, čini se kako su se američke vlasti umjesto čvrste osude odlučile za zauzimanje svojevrsnog neutralnog stava, a sve u svrhu održavanja pragmatičnog statusa quo, uslijed širih pozadinskih interesa.

Pozadinsko uporište

Ubijeni Khashoggi bio je poznat po liberalnijim stavovima po pitanju prava žena, kao i otvorenom zagovaranju provođenja sekularizacije po uzoru na Tursku. Ti stavovi, uz njegova kritička promišljanja u pogledu saudijske vojne intervencije u Jemenu, pozicionirale su ga na visoko mjesto liste protivnika tamošnjeg prijestolonasljednika Mohameda Bin Salmana i prisilila ga na traženje političke zaštite u inozemstvu.

Upravo Bin Salama svjetski mediji i istaknuti političari identificiraju naručiteljem likvidacije, a indicijama u prilog svakako idu i priznanja koja su iscurila iz samog vrha saudijske vladajuće garniture. Đana Luša, docentica na Fakultetu političkih znanosti objašnjava pozadinu američkog stava, odnosno zašto skandalozno ubojstvo novinara nije dovelo do promjene u odnosima sa saudijskim vlastima.

“Iako su mnogi najavljivali kako spomenuti slučaj predstavlja najveći izazov u bilateralnim odnosima od 11. rujna, Trump je jasno istaknuo važnost partnerskih odnosa dviju država, ne želeći ugroziti milijarde dolara koje pritječu u američku ekonomiju putem prodaje oružja Saudijskoj Arabiji”, ističe Luša.

Strateški interesi

Da je uvijek korisno razumijeti geopolitičke ciljeve uz spomenuti trag novca, pokazuje i priroda američko-saudijskih odnosa, utemeljena prvenstveno na ekonomskim i strateškim interesima.

“Za Trumpa su važne kompenzacije oko cijena nafte, petrodolarske investicije te stabilan saveznik na vrlo nestabilnom području Bliskog istoka”, dodaje Luša. Također, vodeći se krilaticom “neprijatelj moga neprijatelja, moj je prijatelj”, lako je zaključiti kako je obuzdavanje moći Irana jedna od točaka političke agende i okosnica partnerskih odnosa.

U prilog tome svjedoči i nedavni posjet državnog tajnika Mikea Pompea Bliskom istoku, koji je prioritetima u spomenutoj regiji ocijenio smanjenje iranskog utjecaja te konačni poraz ISIL-a. Zbog tih su razloga Trump i njegova administracija spremni zažmiriti na narušavanje ljudskih prava i sloboda, iako su članovi tradicionalno suprotstavljenih stranaka u Senatu izrazili zajedničko negodovanje zbog pretjerane blagonaklonosti i izostanka osude te rušenja temelja “američkih vrijednosti” prava i slobode.

Međutim, do minimalne je odmazde u konačnici ipak došlo. U skladu s američkim zakonom Magnitsky Act, financijski je sankcionirano 17 umiješanih saudijskih državljana, izgledno s ciljem isključivo površinskih kazni te smirivanja uzburkane javnosti.

Stoga Luša zaključuje kako je izgledno “da će slučaj Khashoggi pasti u zaborav, jer osim uvedenih sankcija čini se da nikakvih drugih mjera protiv ključnog partnera na Bliskom istoku, neće biti”.