Foto: Pixabay

Kina, država s najvećim automobilskim tržištem na svijetu, prošli je mjesec najavila kako u “skoroj budućnosti” namjerava obustaviti prodaju vozila na benzin i dizel, te se tako “pridružila klubu” ekološki osviještenih političkih administracija koje zagovaraju potpuni prijelaz na električni pogon. S takvom političkom voljom čista se budućnost ne čini daleko, ali će određene prepreke ipak usporiti tu tranziciju. Odlučili smo provjeriti u kojoj je fazi globalna inicijativa.

Norveški model

Mnoge utjecajne države poput Francuske, Indije i Britanije već su objavile namjeru potpuna ukidanja proizvodnje dizelskih i benzinskih automobila do 2030., dok su neke, kao Nizozemska i Norveška, i naprednije.

Norveška je definitvni lider u e-mobilnosti, navodi Kristijan Tićak, glavni urednik magazina Auto motor i sport.

“Zemlja je vrijednim subvencijama drastično povećala broj e-automobila na cestama. Čak 35 posto novoregistriranih automobila u Norveškoj čine električni automobili i hibridi, a u Oslu je taj postotak još veći jer su vlasnicima e-automobila ondje pružene pogodnosti poput besplatna ulaska u uže središte grada i besplatnog parkinga” objašnjava Tićak i dodaje: “VW-ov e-Golf tamo stoji 27.000 eura (kad se oduzmu subvencije, oslobađanje od PDV-a i poreza na vozila), a benzinski Golf plaćate 32.000 eura”.

Najveći nedostatak e-automobila dugo je vrijeme punjenja

Ipak, norveški model subvencioniranja ne mogu samo kopirati druge države kao rješenje za smanjenje štetnih emisija.

“Prava prednost električnih vozila ostvaruje se ako država svoju električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora – hidroelektrana, vjetroelektrana ili fotonaponskih ćelija (Norveška tako dobiva 90 posto struje) pa je vrlo važno kakva je raspodjela proizvodnje električne energije u pojedinoj državi”, objašnjava Darko Kozarac, voditelj katedre za motore i vozila na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Ako bi se porast proizvodnje električne energije, koji je potreban za značajnije povećanje broja električnih automobila, ostvario proizvodnjom iz fosilnih goriva, onda takav poticaj za kupnju sve više automobila ne bi imao smisla i trebalo bi najprije poticati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, zaključuje Kozarac.

Sporo punjenje baterije

Tržišni faktori koji usporavaju dolazak “električne ere” su činjenice da su e-automobili trenutačno ipak skuplji i dulje se čeka na isporuke, no ti će se problemi riješiti rastom proizvodnje, kažu naši sugovornici. Dva problema koji će pak dugoročno otežati električnu revoluciju su: sporo punjenje baterije u usporedbi s punjenjem rezervoara klasičnog automobila, te mali kapacitet elektroenergetske mreže, objašnjava Kozarac.

“Trenutačno najbrži način punjenja baterija, Tesla Supercharger, napuni kapacitet rezervoara potreban za prolaz 200 kilometara u 19 minuta, dok mu za 400 kilometara treba gotovo čitav sat. S druge strane, automobil koji troši sedam litara na sto kilometara, gorivo potrebno za put od 200 kilometara natoči za 30 sekundi. Možete zamisliti gužve na našim postajama za nadopunu energije, na primjer, na cestama za more, kad bi vrijeme punjenja bilo 40 puta dulje”, ističe Kozarac.

Što se tiče pak nedovoljnog kapaciteta ukupne mreže, Kozarac kao primjer navodi Hrvatsku kojoj cjelokupno potrošena energija ne pokriva energiju transporta, te bi se elektroenergetski sustav morao povećati za 115 posto da bi zadovoljio potrebe ere električnih automobila.

Za tako veliki rast potrebna su desetljeća. Vidljivo je da ti problemi nisu bezazleni, no dobra volja političkih aktera može uvjetovati razvoj tehnologija iznenađujućom brzinom. Zato svaku takvu inicijativu treba podržati.

E-vozila

S obzirom na to da će Hrvatska u 2018. izdavati poticaje za kupnju e-vozila, očekuje se da će porasti udio takvih automobila u zemlji. U zagrebačkom servisu za iznajmljivanje automobila Avant Car rekli su kako u posljednje vrijeme bilježe porast u broju iznajmljenih električnih automobila u dugoročni najam: “Mnogim tvrtkama, ali i fizičkim osobama to se isplati zbog ukupnog smanjenja troška (uostalom i korištenje javnih punionica u Hrvatskoj je besplatno), a uz poticaje i postignuća u razvoju baterija, mnogi će se odlučiti i na kupnju”.