Foto: Pixabay

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ne tako davno priznala je neuspjeh Europske unije u osiguravanju dovoljno cjepiva za svoje građane. Zbog nedostatka doza cjepiva, EU se okrenuo prema istoku, gdje Rusija i Kina razvijaju te proizvode vlastita cjepiva. Međutim, suradnja s dvjema državama mogla bi za njih značiti rast utjecaja u Europi, što bi pak moglo zabrinuti Sjedinjene Američke Države. Dok bogatije države na zapadu gomilaju više zaliha cjepiva nego što im je potrebno, stanje u zemljama u razvoju ostaje neizvjesno.

Transatlantsko ‘prijateljstvo’

“Ne bi bilo prvi put da SAD pritišće EU. Prijašnji su primjeri za to, recimo, uvođenje sankcija Rusiji zbog Ukrajine ili sudjelovanje nekih zemalja članica u Iračkom ratu. Međutim, eventualni pritisak SAD-a na EU ne bi nužno pokolebao odluku o nabavku ruskog cjepiva Sputnik. Unija je bremenita konstrukcijskim deficitima, odnosno problemima vlastite konstrukcije, što se pokazalo i u ovim pandemijskim uvjetima, ali je također pokazala da može djelovati jedinstveno kao unitaran akter, a ne kao više zemalja članica”, komentirao je profesor Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić.

Uniji je cilj cijepiti 70 posto odraslog stanovništva do kraja ljeta i tako ostvariti imunitet krda. Poanta zajedničke nabave cjepiva za zemlje članice bila je spriječiti da se one u tome međusobno natječu jer bi veće države mogle brže od ostalih nabaviti cjepivo i druge ostaviti praznih ruku, rekla je von der Leyen za medije.

Ionako spor proces cijepljenja u EU naišao je na dodatnu prepreku kada je tvrtka AstraZeneca, jedan od proizvođača cjepiva, objavila da zbog problema u proizvodnji smanjiti isporuku cjepiva za 60 posto. Zbog toga je EU zaprijetio ograničiti izvoz cjepiva u druge zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, koja u Europi trenutačno ima najveći broj podijeljenih cjepiva na 100 stanovnika – 26,8.

Usporedbe radi EU je u trenutku pisanja ovog članka na samo 5,98 doza, a SAD na 18,9.

Moskva je počela s pregovorima u vezi s proizvodnjom svoga cjepiva Sputnik V u Europi. Njemačko ministarstvo zdravstva objavilo je da razmatra proizvodnju cjepiva u suradnji s farmaceutskom tvrtkom IDT Biologika. Kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazili su spremnost prihvatiti ruska i kineska cjepiva ako ih odobri Europska medicinska agencija.

Ništa bez tužbi

Premda još nije odobreno, Mađarska, zemlja članica Unije, već je ovaj mjesec počela koristiti ruski Sputnik V. Rusko cjepivo, čiji naziv podsjeća na hladnoratovsku svemirsku utrku, već se koristi i u nekim balkanskim zemljama kao i u istočnoeuropskim zemljama koje nisu članice EU. Na primjer u Srbiji, gdje je do sada podijeljeno 14,5 doza cjepiva na 100 stanovnika, što je bolje od europskog prosjeka.

Osim Rusije, Srbiji je u pomoć priskočila Kina, treća najveća država po proizvodnim kapacitetima, sa svojim cjepivima. U Kini su odobrena četiri cjepiva koja su razvila i proizvode poduzeća u vlasništvu države. Neka od njih su se prije nekoliko godina suočila s raznim problemima i skandalima. Kineski su roditelji bili ogorčeni zbog tvrtke Wuhan Institute of Biological Products koja je novorođenima davala neučinkovita cjepiva. Barem je dva puta protiv njih podnijeta tužba zbog abnormalnih reakcija na cjepiva, a neki su njihovi upravitelji optuženi za podmićivanje lokalnih dužnosnika.

Virus se pojavio u Kini, no Kina se i od njega prva oporavila, a među prvima je i počela s cijepljenjem. Kina bi do kraja ove godine trebala proizvesti dovoljno doza za 70 posto svoje populacije, ali već je poslala milijune doza zemljama u razvoju i obvezala se da će poslati još pa možda neće uspjeti postići željenih 70 posto cijepljenih.

Kina širi utjecaj

Širenje vlastitog utjecaja je vjerojatno jedan od razloga zašto Kina svoje zaliha cjepiva šalje drugim zemljama. No takvo je što i očekivano od jedne velesile kao što je Kina i ona bi, kao i svaka druga država uostalom, prije svega trebala djelovati u svojemu interesu. Kineski rast je neizbježan, a ako je Kinu netko htio zaustaviti, mogao je to učiniti možda ’80-ih godina prošloga stoljeća, no danas ne više. Ipak je riječ o drugoj najvećoj ekonomiji svijeta i stalnoj članici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, pojasnio je profesor Brkić.

Dok Kina radi diplomacije i poboljšanja vlastitog ugleda šalje doze cjepiva Turskoj, Čileu i Srbiji, slično čini i Indija koja je poslala dio svog cjepiva Bangladešu, Nepalu i Butanu. The Serum Institute of India, koji surađuje s AstraZenecom, obećao je polovicu svoje proizvodnje Indiji. AstraZeneca cjepivo je zbog svoje niske cijene i jednostavnog skladištenja siromašnim zemljama vrlo prihvatljiva opcija što se tiče cjepiva.

Inicijativa COVAX

Nisu države jedine koje cjepivom opskrbljuju druge, nego važnu ulogu igraju i međunarodne organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije, Koalicije za inovacije u spremnosti na epidemiju i Globalnog saveza za cjepivo i imunizaciju. Te su tri organizacije u lipnju prošle godine počele s inicijativom COVAX, čiji je jedan od glavnih ciljeva poboljšanje pristupa cjepivu za države s manjim prihodima. Brojčano, namjera je inicijative podijeliti dvije milijarde cjepiva do kraja 2021. Predsjednik SAD-a Joe Biden obećao je inicijativu poduprijeti s četiri milijarde dolara. Također je obećao da će SAD ponovo podržavati WHO, s čime je njegov prethodnik Donald Trump prestao. Najveću ulogu iz neprofitnog sektora što se tiče financiranja razvoja cjepiva igra Zaklada Bill i Melinda Gates, koja je također partner tih organizacija.

Ukrajina zabranila ruska cjepiva

Kako prenose strani mediji, Ukrajina je ruska cjepiva zabranila, a tamošnji se predsjednik Volodimir Zelenskij obratio Europi za pomoć. Profesor Brkić komentirao je specifičnost i kompleksnost ukrajinske geopolitičke situacije.
“Budući da je bivša članica Sovjetskog Saveza, dodatno je ugrožava Rusija pa je ukrajinska preosjetljivost na sve rusko razumljiva. Bilo kakav dogovor između Rusije i EU, odnosno sve što približava ta dva aktera, Ukrajina doživljava kao izdaju Europe jer se Ukrajina na neki način ostavlja po strani. Takav je i slučaj s gradnjom Sjevernog toka 2 koji bi Europi omogućio dostavu plina bez posredovanja Ukrajine. To je snažna karta koju Ukrajina ne želi izgubiti pa se stoga tome snažno protivi”, pojasnio je profesor Brkić.