Nafta i plin
Doista, prema procjeni američkog Geološkog instituta iz 2008., prostor sjeverno od Arktičkog kruga sadrži čak 13 posto svjetskih neistraženih izvora nafte i 30 posto neistraženih izvora plina. Ipak, globalni trend pada cijena nafte unazad nekoliko godina uzrokovao je smanjenje interesa za prodor na Arktik. Tehnički zahtjevi prodora ledolomcima i crpljenja resursa iznimno su skupi, te je takav ulog neisplativ, s obzirom na aktualne niske cijene prema kojima bi se ta nafta onda prodavala. Iz svega toga proizlaze dva faktora koja bi mogla pokrenuti pravu borbu za resurse Arktika. Prvi od njih je lakši pristup tom području, što se već događa topljenjem leda i što će uzrokovati jeftinije eksploatacijske kampanje, a drugi je povratak visokih cijena nafte, što je pak pitanje ekonomskih i političkih uvjeta u svijetu. Topljenje leda uzrokuje i bolju prohodnost morskih putova u arktičkim predjelima koji su važni jer skraćuju trgovinske rute između Europe i Istočne Azije. Profesor Danijel Orešić s geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u tom kontekstu navodi Sjevernozapadni prolaz u kanadskom arktičkom arhipelagu, koji povezuje Atlantik s Tihim oceanom, te Sjevernomorski put koji povezuje europski dio Rusije s njenim Dalekim istokom. Svjesni financijske koristi koju im kontrola ovako važnih putova može donijeti, Kanada i Rusija svojataju te putove usprkos zahtjevima svjetske zajednice da se njih promatra kao međunarodne vode. Rusija ide i korak dalje te, navodi Orešić, nastoji iskoristiti UN-ove konvencije prema kojima država može produžiti svoj suverenitet izvan isključivog gospodarskog pojasa na moru ako dokaže da se njen kontinentski shelf (potopljeni dio kontinenta) prostire i dalje od utvrđenih teritorijalnih granica. Kontinentski shelf u moru iznad Sibira iznimno je dugačak te se proteže skroz do Sjevernog pola pa Rusija polaže pravo na to područje.Prigoda za Rusiju
Problem je u tome, kaže Orešić, što nije uvijek jasno definirana prijelomnica na kojoj prestaje taj kontinentski pojas i da su u pravnom smislu ovdje moguća drukčija tumačenja. Ruski teritorijalni zahtjevi stoga, zajedno s postojećim zahtjevima Kanade, SAD-a i skandinavskih zemalja jamstvo su za međunarodnopravni kaos u vezi s Arktikom. Ipak, Rusija na Arktiku provodi vojne vježbe, gradi baze i nastoji promovirati Sjevernomorski put pokazujući svoju odlučnost. “Rusija, koja u svojoj geopolitičkoj kulturi ima sadržanu pomorsku hendikepiranost, na ovaj bi način iskoristila svoj dugo željeni i neostvareni potencijal”, smatra Marta Zorko.Topljenjem leda do ledenog doba u Europi?
Mnogi znanstvena upozorenja o klimatskim promjenama pokušavaju prikazati manje ozbiljnima ili čak izmišljotinama. Profesor Orešić s PMF-a navodi kako glavnu riječ u tome imaju oni kojima nije u interesu prihvatiti postupni prijelaz na manje štetne izvore energije, a to su dakako naftni lobiji. Orešić upozorava i na to da globalno zatopljenje (rast prosjeka svjetskih temperatura) ne mora nužno eskalirati visokim temperaturama u cijelom svijetu. “Postoje čak modeli koji predviđaju da će topljenje leda na Arktiku donijeti novo ledeno doba u Europu - to bi se dogodilo jer bi manjak leda poremetio rad tople morske struje koja bi prestala otjecati prema dijelovima kontinenta”, zaključuje Orešić.
