Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Priča o američko-kineskom trgovinskom ratu doživjela je novi zaplet zahvaljujući američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Nakon uvođenja tarifa na kineski aluminij i čelik, Trump se ovoga puta odlučio na mnogo radikalniji potez, zabranivši svojom uredbom suradnju američkih tvrtki s kineskim mobilnim divom Huaweijem.

Dok Trump uvjerava naciju u trijumf zabrane i balansiranje trgovinske moći između dva ekonomska diva, američke tvrtke, američki i europski korisnici strahuju od financijske i nematerijalne štete koju bi im zabrana mogla donijeti. Je li ovo uvod u novu, rizičniju i više devastirajuću fazu ekonomskog rata?

Ne odstupa od zabrane

U srijedu, 15. svibnja, Huawei je Trumpovom odlukom službeno stavljen na “crnu listu” kompanija s kojima je zabranjeno poslovati. S obzirom na to da je Huawei mobilni div koji je usko surađivao s američkim tvrtkama, zabranu je prvu bio prisiljen implementirati Google nekoliko dana poslije.

Od 19. svibnja Googleov mobilni operacijski sustav Android prestao je biti dostupan za nove modele Huawei mobitela, a postojeći mogu nastaviti koristiti aplikacije bez mogućnosti njihova ažuriranja. Uz Google, prekid suradnje najavio je i američki proizvođač mobilnih chipova Qualcomm koji je trenutačno u velikom broju Huaweijevih mobitela.

Iako Trump najavljuje da će teret zabrane platiti isključivo Kinezi, razvidno je da će najveću financijsku štetu platiti upravo američki uvoznici kineskog brenda. Nagađa se da razlog zabrane nije isključivo financijske naravi nego da su Huaweijevi uređaji kineski alat za prisluškivanje Amerikanaca. No Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike, to ne smatra izglednim.

‘Ako pogledate OECD-ov indeks regulatorne restriktivnosti prema stranim ulaganjima koja ulaze u vašu zemlju, Kina je tu daleko restriktivnija od bilo koje zapadne države, i to je konkretno nešto što smeta Zapadu’, ističe Kristijan Kotarski s FPZG-a

“O motivima Googlea (odnosno administracije SAD-a) može se nagađati. Službena je verzija da je do ovog poteza došlo jer Huawei navodno špijunira za kinesku vladu. To je moguće, ali u javnost nisu izašli nikakvi dokazi koji govore u prilog toj tvrdnji. Vjerojatnije je riječ o taktiziranju u tehnološkoj utrci vezanoj uz 5G mrežu”, objašnjava Vrček. Dodaje kako je Huawei daleko odmakao u razvoju standardizacije i opreme za 5G mrežu i to ga nesumnjivo usporava.

“Trenutačno je aktualna verzija petnaest, a već se priprema verzija šesnaest. Ti su standardi važni jer će definirati umrežene industrije budućnosti (automobili, biomedicina, multimedija). Treba uočiti da će 5G imati veći utjecaj na industrije nego na pojedinačne korisnike. Tko dominira u razradi standarda, imat će tržišnu prednost, i to je područje odmjeravanja moći”, istaknuo je Vrček.

Bez jačeg odgovora Kine

Iako su Kinezi imali mogućnost oštrog odgovora, posebice uzmemo li u obzir brojne američke techtvrtke koje svoje proizvode izrađuju u Kini, takav je način odmazde zasad izostao. Prva je reakcija Huaweijeva čelništva bilo uvjeravanje svjetske javnosti da se Huawei godinama spremao za takav scenarij te da ima pripremljen svoj operacijski sustav i čipove, nedavna vijest o zaustavljanju proizvodnih linija ipak pokazuje nemogućnost nadomještanja američke tehnologije.

“Huawei bi mogao krenuti u razvoj vlastitog operacijskog sustava i pratećeg ekosustava, ali to bi potrajalo i izgubila bi se baza korisnika. Stoga je to vrlo teška situacija za Huawei od koje se jako teško može oporaviti ako ne dođe do razumnog dogovora”, tvrdi Vrček. Dodaje da će Huawei također ostati i bez nekih chipova koje proizvode proizvođači iz SAD-a, npr. Qualcomm.

Foto: Pixabay

“Ukratko, teško je ili nemoguće naći adekvatan odgovor na ovaj udar”, ističe Vrček. Tome u prilog govori sve oštrija retorika kineskog političkog vrha, financijskog oslonca tvrtke Huawei, koji sve više spominje mogućnost uvođenja istih zabrana američkim tvrtkama kakve je Trump nametnuo Huaweiju.

Nesporno je da je razvoj 5G tehnologije i kinesko hvatanje priključka za zasad još tehnološki razvijenijim zapadom jedan od razloga nametanja zabrane.

“Kina se polako počinje identificirati kao strateški rival i kao potencijalna prijetnja, pogotovo kada govorimo o tehnološkoj komponenti i seriji preuzimanja njemačkih i francuskih poduzeća koja konkretno u svojoj kućnoj radinosti imaju vrlo važnu tehnologiju s ne samo potencijalnom civilnom primjenom, nego i s mogućnosti primjene u vojnoj sferi”, navodi Kristijan Kotarski, docent Fakulteta političkih znanosti.

No u pozadini tehnološkog sukoba krije se ekonomski rat čiji razvoj možemo pratiti već gotovo godinu dana.

“Trgovinski rat dugoročno nije dobar ni za koga, tu nema pobjednika. U ekonomskom pogledu u svijetu stvari se mogu zakomplicirati ako će Trump povisivati carine na ostatak kineskog izvoza prema SAD-u. Trenutačno je 200 milijardi dolara zahvaćeno tim carinama, a ključno je pitanje hoće li Trump dodatno pritiskati Kineze tako da će preostalih 300 milijardi dolara primijeniti identične carine, što bi sve moglo osjetno zakomplicirati “, navodi Kotarski. Iako se Trumpa često proziva za hirovite političke istupe, postoji opravdan razlog za oštar stav prema Kini.

Ono što smeta Zapadu

“Ako pogledate OECD-ov indeks regulatorne restriktivnosti prema stranim ulaganjima koja ulaze u vašu zemlju, Kina je tu daleko restriktivnija od bilo koje zapadne države, i to je konkretno nešto što smeta Zapadu. Ideja koja je bila kada je Kina ušla u WTO da će Kina postati nakon nekog vremena više nalik na nas, ali to se nije dogodilo i sad jednostavno imate potrebu da uzvratite udarac, da se na neki način zaštitite jer nemate teren na kojem svi mogu igrati prema jednakim pravilima”, poručuje Kotarski.