Foto: Pixabay

Krajem svibnja održavaju se izbori za Europski parlament. U Hrvatskoj birači biraju kandidate iz različitih stranačkih grupacija za ukupno 12 mandata. Dvije najveće političke stranke u Hrvatskoj osvajaju, prema anketama, najveći broj mandata, dok se manje stranke bore za jedan ili dva mandata u Europskom parlamentu. Mladi prate i trude se biti što informiraniji o te svakako planiraju izaći na izbore. Postavlja se i pitanje hoće li lijevi i desni populizam utjecati na izbore te hoće li Brexit imati utjecaj na njih.

Posljednji rezultati anketa EU izbora ukazuju da će HDZ dobiti ukupno 4 mandata, SDP 4 mandata. Nakon HDZ-a i SDP-a, slijedi Živi zid sa sigurnim jednim mandatom. Daniel Mondekar, bivši saborski zastupnik i stručnjak za europske politike, navodi da su najbolje ankete upravo sami izbori, no da je vjerojatna činjenica da najviše mandata odlazi HDZ-u, potom SDP-u, a da će se ostali mandati raspodijeliti među manjim strankama ili nositeljima nezavisnih lista. Mario Munta, asistent-predavač na Fakultetu političkih znanosti navodi da HDZ-u već duže vrijeme nitko ne može parirati po izbornim rezultatima, a ništa drukčije neće biti ni ovoga puta.

Očekuje se veći odaziv

“SDP je zaokupljen krizom identiteta i vodstva te se pomirio da na europskim izborima ne može računati na više od tri mandata. Međutim, predizbornu kampanju bi interesantnom mogla učiniti borba za još jedan, dvanaesti mandat koji je dodijeljen Hrvatskoj zbog Brexita. HDZ želi 6 mandata, a Živi zid će uložiti napore da prikupi 2 mandata”, kaže Munta.

Izlaznost na izbore na razini Europske Unije 2014. bila je ukupno 42,6 posto birača, međutim u Hrvatskoj je ta brojka bila daleko niža, tek 25,2 posto. Upravo zbog toga, pokrenuta je velika kampanja na razini Europske Unije “This time I am voting”, hrvatska inačica je “Ovaj put glasam” te je sam sadržaj kampanje prisutan na svim društvenim mrežama, kao što su Facebook, Instagram, Twitter i drugi te se tako nastoji doći do mladih i potaknuti ih na izlazak na izbore. Munta navodi da je “za očekivati ponešto veći odaziv nego prije pet godina i na razini EU i u Hrvatskoj.” 

Izlaznost na izbore na razini Eu 2014. bila je ukupno 42,6 posto birača, no u Hrvatskoj je taj broj bio daleko niži, tek 25,2 posto

Kad govorimo o informiranosti mladih o EU izborima i politikama prema mladima dvoje studenata, Frane i Sandra, izrazili su svoje mišljenje o izborima, ali i o djelovanju institucija Europske unije. Oni kažu da su dobro informirani o izborima za Europski parlament, pomno prate kampanju za izbore te planiraju izaći na izbore krajem svibnja. Sandra, studentica pete godine pravnog fakulteta u Splitu, izjavljuje da niti jedna zajednica nije savršena te da i Europska unija treba težiti promjenama na bolje. Također, Sandra navodi da EU pruža mnoge prilike mladima.

“Mladi trebaju izaći iz zone komfora ne samo da izađu na izbore za Europski Parlament, nego se trebaju prijavljivati za stažiranje ili rad u institucijama EU jer smatram da se tu radi o novom radnom okruženju s mnogo novih poznanstava i prijateljstva”, kaže Sandra.

Frane smatra da EU pruža širok spektar koristi za mlade te podržava razne projekte kao što su Erasmus i Erasmus+ koji uključuju povezanost studenata, promiču rad, obrazovanje i stjecanje novih poznanstava. Student pete godine Ekonomskog fakultetu u Zagrebu govori da EU treba mijenjati, a pogotovo kad govorimo razini komunikacije iz centra EU prema drugim državama članicama. Napominje da bi EU trebala bili usmjerena prema novim državama članicama i da bi trebalo povećati razinu suradnje s EU na lokalnoj, a ne samo na nacionalnoj razini.

Pozitivan utjecaj Brexita

Ne može se izbjeći činjenica da Brexit u zadnje vrijeme zauzima sve medijske reflektore i postavlja se pitanje njegova utjecaja na EU izbore. Munta komentira da je Brexit indirektno ipak pozitivno utjecao na održivost projekta europske integracije.

“Dramatičnost pregovaranja izlaska i nesagledivost ekonomskih i društvenih posljedica koje donosi izlazak jedne države iz Europske unije umirio je slične apetite euroskeptičnih stranaka, primjerice u Francuskoj, Nizozemskoj i Italiji.  Takvi zahtjevi više se ne smatraju racionalnima, glasači ne podržavaju izlazak iz EU. Te opcije više ne zagovaraju izlazak, ali se zalažu za temeljitu rekonstrukciju Europske unije”, smatra Munta.

Biljana Borzan, SDP-ova eurozastupnica, tvrdi da iako je izlazak iz EU neprihvatljiv građanima “glavne euroskeptične stranke su u međuvremenu prilagodile svoje političke  programe i ciljeve” te da se više zagovara dekonstrukcija kroz suverenizam.