Čini se da su posljednji regionalni izbori u Hessenu i osjetan pad podrške Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) ugasili posljednji tračak nade kancelarki Angeli Merkel da će uspjeti zaustaviti trend pada podrške matičnoj stranci, uvelike izazvanog posljedicama politike otvorenih vrata.
Po objavi rezultata izjavila je da se više neće kandidirati za čelnicu stranke, uz izraženu želju da trenutačni kancelarski mandat nastavi do isteka. Političko umirovljenje neformalne premijerke Europske unije i predvodnice u ostvarenju integracijskih politika moglo bi se odraziti na daljnje usmjerenje ključne organizacije Starog kontinenta, ali i jednog od najmoćnijih gospodarstava svijeta, onog njemačkog.
Mogući razlozi odlaska
Dr. sc. Hrvoje Butković, znanstveni suradnik na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, ključnim razlozima za najavu povlačenja ocjenjuje upravo nepovoljne izborne ishode, koji su rezultirali padom podrške vladajućima i jačanjem krajnje desnice.
"CDU je u odnosu prema prethodnim izborima u Hessenu izgubio više od deset posto glasova. Ti su glasovi najvećim dijelom otišli Alternativi za Njemačku koja je u Hessenu ostvarila bolji rezultat nego na nacionalnim parlamentarnim izborima prije godinu dana", napominje Butković.
‘Politički je utjecaj Njemačke u EU dovoljno snažan, neovisno o tome tko obnaša dužnost njemačkog kancelara‘, ocjenjuje docent Dario Nikić Čakar
Galopirajuće njemačko gospodarstvo našlo se pod ozbiljnim upitnikom zbog depopulacije i posljedičnog smanjenja broja radno sposobnog stanovništva koje je trebalo služiti kao temelj daljnje ekonomske ekspanzije. Istodobno je politička kriza drugog dijela svijeta, koja je uzrokovala migracije mnogih ratom pogođenih stanovnika, označena kao idealna prigoda za popunjavanje nedostatne radne snage. Njemačka, koja je desetljećima prije uspješno prihvaćala mnoge radničke imigrante iz svih dijelova svijeta, činila se sposobnom integrirati i nadolazeću, nužno potrebnu radnu snagu.
Pojava migrantske krize i Merkelin odgovor u obliku pozitivno usmjerene useljeničke politike bitno su podijelili političku scenu i njemačko društvo, usporedno omogućivši uspon izrazito konzervativnih aktera. Dario Nikić Čakar, docent Fakulteta političkih znanosti, presudnim ocjenjuje upravo neuspjeh u reakciji na navedene događaje.
Posljedice odluke
"Sukobi o načinu rješavanja migrantske krize u vladajućoj koaliciji, prije svega između CDU i CSU, kao i nemogućnost postizanja konsenzusa o tome problemu na EU-ovoj razini, sigurno su odredili stavove njemačkih građana koji su u velikoj mjeri počeli okretati leđa Angeli Merkel i njezinoj politici otvorenih vrata", dodaje. Vidljivo je kako je stvarnost demantirala pretpostavke, te je u atmosferi straha krajnja desnica uspješno gradila udar na dotad neupitnu kancelarku.
U dvije godine migrantskog kaosa, zatvaranja granica i otvaranja problematike opstanka Schengena, srušen je Merkelin plan o daljnjoj integraciji, a na njemačku i europsku političku scenu počinju se uspinjati opcije s nerijetko ksenofobnim predznakom.
"Merkel je svoju političku sudbinu vezala uz to pitanje, te je unatoč lošim rezultatima na parlamentarnim izborima u rujnu 2017. i stalnom padu popularnosti u anketama odbila napraviti zaokret prema konzervativnijoj politici o migracijama i useljavanju. Takav neelastičan stav sada je došao na naplatu, te Merkel nije preostalo ništa drugo nego povlačenje", ističe Butković.
U pogledu širih posljedica odlaska nekad obožavane Mutti, Nikić Čakar ocjenjuje da promjena vodstva neće imati veći utjecaj na europska zbivanja. "Izvjesno je da će se njezinim odlaskom izgubiti nešto od onoga čvrstog kursa kojim je Njemačka prošlih godina određivala smjer razvoja Europske unije, ali politički je utjecaj Njemačke u EU dovoljno snažan, neovisno o tome tko obnaša dužnost kancelara", zaključuje.
