Foto: Pixabay

Želja Sjedinjenih Američkih Država da većinom ruralni i konzervativni Afganistan transformiraju financiranjem razvoja demokracije, ljudskih prava i slobode medija, nije uspjela, riječi su dr. sc. Branimira Vidmarovića s odsjeka za Azijske studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Zbog zanemarivanja činjenice da je Islam jedini čvrsti krovni identitet svih stanovnika, kao i nezadovoljstva Paštunske većine svojim položajem u zemlji, cijela situacija u kojoj se našao Afganistanski narod nije nimalo začuđujuća.

dr. sc. Senada Šelo Šabić / Foto: Privatna arhiva

Dr. sc. Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose je rekla da se, nakon invazije talibana, može očekivati dolazak Afganistanaca u Europu, a to se već i događa. Ipak, objasnila je, to neće biti isto kao migrantski val iz 2015. godine, već će se to odvijati sporije i kontinuirano, a u Europu će doći oni Afganistanci koji se ne mogu priviknuti na oduzimanje slobode koje su im donedavno bile prisutne.

“Takve osobe nemaju za cilj život u Pakistanu ili Iranu, one će htjeti doći u Europu”, kazala je Šelo Šabić.

‘Imamo moralnu odgovornost’

Vidmarović je također naglasio da su strahovi od novog, velikog i nekontroliranog migrantskog vala preuveličani. Razlozi su to što se većinom radi o unutarnjim izbjeglicama i što je putovanje u Europu vrlo daleko, opasno i skupo.

Oni koji su bježali van zemlje birali su dvije lokacije, a to su Pakistan i Iran te su mnogi od njih evakuirani u SAD i Kanadu. Vrlo mali dio ukupne izbjegličke populacije trebao bi biti smješten u Europsku uniju. Kao još jedan razlog zašto neće doći do velikog izbjegličkog vala Vidmarović je napomenuo da, za razliku od Sirije, Afganistan nije zona aktivnog ratovanja.

“Taliban je izvršio revoluciju – državni udar s konačnim ciljem stabilizacije svoje vlasti i povratka zemlje normalnom životu”, ispričao je poslijedoktorand Vidmarović.

dr. sc. Branimir Vidmarović / Foto: Privatna arhiva

EU je u proteklih pet godina stekla iskustvo s migracijama, a Šelo Šabić je mišljenja da je potrebno omogućiti azil određenom broju Afganistanaca.

Prijelazna vlada sada pokušava riješiti hrpu problema, od tržišta rada, spašavanja ekonomije, obrazovanja, zdravstva, problema pitke vode pa do terorizma

“Postavlja se pitanje što ćemo mi učiniti, osobito ako smo 20 godina njima pokazivali da postoji jedan drugačiji svijet. Ali, onda smo otišli i ostavili da se privikavaju na novu-staru realnost”, napomenula je Šelo Šabić. Ona smatra da građani EU imaju moralnu odgovornost, ali i ekonomski interes uskočiti u pomoć Afganistanskim izbjeglicama.

“Ne vjerujem da su brojke tako konzervativne, i da Hrvatska može, kao što je navela, primiti 20 osoba”, dodala je.

Imigranti ‘kradu’ posao i bave se kriminalom

No, tako male brojke ne čude s obzirom da je hrvatski stav prema imigrantima s Bliskog istoka kontradiktoran.

“U krletci svakodnevice sjedi glasna ptica desnih anti-migrantskih raspoloženja i fobija”, opisao je Vidmarić.

Napomenuo je da se uspoređivanjem podataka Istraživanja europskih vrijednosti i Europskog barometra vidi je da oko 42 posto Hrvata smatra da imigranti uzimaju poslove domaćem stanovništvu, 58 posto smatra da pridonese kriminalu, 67 posto smatra su uteg na socijalni sustav.

Najviše izbjeglica na svijetu trenutačno ima Turska – 3,7 milijuna

Također, Hrvati su mišljenja da muslimanske zemlje ne primaju izbjeglice već ih šalju u Europu u svrhu promjene europske civilizacije. No, Hrvatska migrantima i izbjeglicama nije privlačna. Vidmarić je naveo da najviše izbjeglica na svijetu trenutno ima Turska, njih 3,7 milijuna, dok je u EU jedina zemlja s velikim brojem izbjeglica Njemačka s 1,2 milijuna izbjeglica.

“U Europi su omiljena mjesta za pokušaj ostanka Njemačka, Švedska, Francuska, Velika Britanije i Španjolska“, istaknuo je poslijedoktorand.

Ipak, unatoč negativnom stavu prema izbjeglicama, migracije su tek na devetom mjestu na popisu problema koje brinu građane, daleko iza gospodarskih problema, zdravlja, kriminala, klimatskih promjena i mirovina.

Nauštrb vlastitog ega, zapadna demokracija spoznala svoja ograničenja

Kada je riječ o društvenoj situaciji u Afganistanu i procesima vezanima za nove aktere i institucije, dr. sc. Branimir Vidmarović objasnio je da je formirana prijelazna vlada koja se sastoji od članova pokreta Taliban i mreže Hakani.

“Logika postupanja nove vlade još je krizna. Dok traje postrevolucijski kaos, metode su vojne i beskorisne”, napomenuo je Vidmarović.

Ipak, nije sve crno kao što se na prvu čini. Iako se u posljednjim tjednima moglo pročitati da Talibani brane djevojkama obrazovanje, situacija je ponešto drukčija.

“Povratak u sveučilišne dvorane koči logistika, nova vlast osmišljava optimalno rješenje za razdvajanje mladića i djevojaka. Razmatraju se razni modeli, poput podjele auditorija zastorima ili uvođenja turnusa”, ispričao je Vidmarović.

Da rješenja za novonastale okolnosti u Afganistanu nije moguće naći tako što će se konstantno nametati pravila, smatra Šelo Šabić. Bit će potrebno pokazati strpljenje te tražiti suptilnije načine da se drugi priklone, morat će se zemljama pristupiti na partnerskim osnovama, a ne silom nametati volju zapadne zajednice. Afganistanci su, napomenula je, jedan od posljednjih velikih primjera intervencionizma zapadnih država i kraj ere uvjerenja da svaka zemlja ima jednaku želju i kapacitet za uspostavljanje liberalne demokracije.

“Iako podržavam ideju liberalno demokratskog poretka kao sustav najvišeg stupnja slobodnog društva, nikad ga ne bih nametala drugima. Mislim da smo kao zapadna zajednica napokon spoznali svoja ograničenja. Arogancija je manja, ego nam je narušen, i to je dobro”, rekla je Šelo Šabić.