Foto: Etienne Ansotte

U sklopu tradicionalnog godišnjeg govora pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker govorio je o problemima i prijetnjama Europskoj uniji, poput vanjskih cyber napada, ali i unutrašnje neravnoteže zbog nepravednog tretmana proizvođača nekih članica.

Njegovo obraćanje dolazi u trenutku kad je EU suočen s mnogim izazovima; od posljedica Brexita do migrantske krize, sigurnosnih prijetnji i manjka solidarnosti među članicama. Iako se već neko vrijeme spominje mogućnost stvaranja “Europe više brzina” (što bi značilo da bi se one članice koje su voljne jače povezale), Juncker je u govoru objavio kako se on ipak zauzima za homogen EU koji će počivati na ravnopravnosti i jednakim odnosima među svim zemljama.

Predsjednik EK osudio je problem različite kvalitete proizvoda za tržišta pojedinih članica, što su pozdravili hrvatski europarlamentarci s obzirom na to da su nedavni testovi pokazali kako pripadamo među potrošače drugog reda

Juncker je na tome tragu osudio problem različite kvalitete proizvoda za tržišta pojedinih članica, što su pozdravili hrvatski europarlamentarci s obzirom na to da su nedavni testovi pokazali kako pripadamo potrošačima drugog reda, odnosno onima koji dobivaju proizvode lošije kvalitete u odnosu prema, na primjer, Njemačkoj.

Za Hrvatsku je pozitivno i to što je Juncker u govoru eksplicitno podržao ulazak zemlje u Schengen (dakako, u skladu s uvjetima), i to u doba kad se najavljuje moguća slovenska blokada zbog arbitražnog spora. Juncker je za daljnji razvoj Europske unije istaknuo važnost načela slobode, ravnopravnosti i vladavine prava te u tom kontekstu isključio članstvo Turske “u dogledno vrijeme”.

“Javno apeliram na Tursku da oslobodi naše novinare i prestane vrijeđati naše članice i političare nazivati fašistima i nacistima”, kazao je, nakon čega je uslijedio pljesak u parlamentu.

No neki su dijelovi govora izazvali negodovanje zastupnika. Mnogima se nije svidjela predložena inicijativa o ujedinjavanju funkcija predsjednika EU-ova vijeća i EU-ove komisije kao ni ideje o osnivanju posebnog instituta europskog ministra gospodarstva i financija te uspostave transnacionalnih izbornih lista. Eurozastupnici koji su protiv toga smatraju kako je tu riječ o neprihvatljivu oduzimanju suvereniteta članicama.