Početkom studenoga održani su tzv. Midterm izbori za američki Kongres. Demokrati su uspjeli preoteti republikancima više od 23 mjesta u Zastupničkom domu, koliko im je bilo potrebno da preuzmu većinu, dok su republikanci uspjeli zadržati većinu u Senatu i istodobno preuzeti nekoliko mjesta od demokrata, tako da je novi, 116. saziv Kongresa, nakon četiri godine ponovno podijeljen između dviju velikih stranaka.
Žestoka Trumpova kampanja
Izbori koji se održavaju na pola predsjedničkog mandata u javnosti se percipiraju kao svojevrstan referendum o dotadašnjoj politici predsjednika, otvarajući prostor projekcijama daljnjih poteza suprotstavljenih strana, kao i nagađanjima ishoda budućih predsjedničkih izbora.
Stoga ne čudi da je predsjednik iskoristio popularnost koju uživa u nekim dijelovima Amerike te se uključio u aktivnu kampanju obilazeći i po nekoliko saveznih država u jednome danu. Mnogi kandidati koji su zatražili i dobili njegovu podršku uspjeli su preokrenuti zaostatak koji su im predviđale ankete te naposljetku pobijediti.
Trump je uglavnom u kampanji isticao dobro ekonomsko stanje u državi, koje je određeni procvat doživjelo upravo za njegova mandata.
Demokrati su svoju orijentiranost posvetili svima onima koji su svoj glas odlučili iskoristili kao pokazivanje svojevrsnog revolta dvogodišnjoj Trumpovoj vladavini te su uspjeli u naumu, preuzevši upravljanje donjim domom Kongresa. Docentica Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti smatra da gubljenje jednog od domova ključnog zakonodavnog tijela ne mora nužno utjecati na buduća američka politička previranja.
"Iako su mnogi isticali kako su izbori 2018. svojevrstan referendum o Trumpu i najava predsjedničkih izbora 2020., gubitak većine u Zastupničkom domu ne mora pogubno utjecati na osvajanje drugog predsjedničkog mandata", ističe Luša. "Sjetimo se samo reizbora Richarda Nixona, Billa Clintona i Baracka Obame", napominje.
‘Ako opoziv prođe u Donjemu domu, sljedeći je korak saslušanje predsjednika u Senatu gdje je potrebna dvotrećinska većina glasova, no s obzirom na republikansku većinu u Senatu malo je vjerojatno da će se to uistinu i dogoditi‘, ističe Luša
Već sljedećeg dana po završetku izbora Trump je pragmatično najavio da očekuje suradnju s demokratima u pitanjima u kojima mogu pronaći zajednički jezik. Luša naglašava da je riječ, prije svega, o zastarjeloj infrastrukturi kojoj je potrebna temeljita obnova diljem zemlje te reguliranju cijena određenih lijekova koje stvaraju problem bolesnicima.
Nancy Pelosi, potencijalna predsjednica Zastupničkog doma, također je pružila ruku suradnje, ali je i upozorila kako će njezina stranka blokirati sve Trumpove prijedloge s kojima se neće slagati. Još od predsjedničkih izbora postavlja se pitanje ruske umiješanosti koje je ishodom ovih izbora aktualizirano, stoga ostaje vidjeti hoće li u okolnostima preuzimanja vlasti u donjem domu Kongresa demokrati pokrenuti postupak opoziva predsjednika u slučaju dokazivanja tih tvrdnji.
Nužnost suradnje
"Procedura slična prihvaćanju bilo kojeg zakona previđa da većina u Zastupničkom domu Kongresa prihvati članke po kojima se provodi opoziv, a koji su prije usuglašeni i odobreni u mjerodavnom odboru", objašnjava Luša i ističe da ako opoziv prođe u Donjemu domu, sljedeći je korak saslušanje predsjednika u Senatu gdje je potrebna dvotrećinska većina glasova, kako bi u konačnici i došlo do opoziva.
"S obzirom na republikansku većinu u Senatu, malo je vjerojatno da će se to uistinu i dogoditi", zaključuje Luša. Suradnja je objema stranama prijeko potrebna, s obzirom na to da se zakoni izglasani u Zastupničkom domu također ne mogu prihvatiti bez podrške republikanaca koji imaju većinu u Senatu i obratno.
