Usred najveće krize odnosa Turske i Sjedinjenih Američkih Država uzrokovane američkim sankcijama, u prvoj polovini kolovoza došlo je do naglog pada vrijednosti turske lire. Većim je dijelom to posljedica odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se Turskoj udvostruče carine na čelik i aluminij.
S obzirom na nepobitnu okolnost da je Turska velik ekonomski i politički igrač, nikome nije u interesu dublja kriza. Naročito je Europskoj uniji važno da turski ekonomski sustav bude stabilan jer bi njegova veća nestabilnost mogla dovesti do daljnjih nesuglasica - prije svega, onih povezanih uz migracijska kretanja, ali i mogućeg konačnog zaokreta i posljedične privrženosti Turske ruskoj politici.
Posljedice sankcija
"Do ove je situacije došlo zbog velikog mimoilaženja između Turske i SAD-a jer je velik postotak turskog duga u dolarima, a dolar kontrolira američka politika. Američke institucije ne bi bile voljne reprogramirati dugove i onda dolazi do lančanog efekta", objašnjava Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i stručnjak za problematiku međunarodne ekonomije. Također, navodi da padom vrijednosti valute na domaćem tržištu, uvozni proizvodi stoje više u iznosu postotka pada vrijednosti domaće valute. To može dovesti do inflacije i stvaranja inflacijskih očekivanja, odnosno do urušavanja gospodarskog sustava, pojašnjava Jurčić daljnje negativne posljedice.
Vedran Obućina, politolog i pročelnik Odjela za Tursku i Bliski istok u Institutu za europske i globalizacijske studije, smatra da su uzroci gospodarske krize znatno složeniji.
‘Potrebno je istaknuti izloženost europskih banaka, tako da je i Europi u interesu da se tursko gospodarstvo ne uruši‘, ističe Ljubo Jurčić, stručnjak za međunarodnu ekonomiju
"Odnosi su ozbiljno narušeni nakon što je Turska zatvorila stratešku zračnu bazu Incirlik u jugoistočnoj Turskoj za američke zrakoplovne snage koje su tamo bile raspoređene desetljećima - i iz kojih danas tursko zrakoplovstvo provodi operacije u Siriji suprotne američkim interesima". Stoga rješenje sirijskog pitanja smatra jednim od ključnih na putu prema normalizaciji odnosa.
"Američke snage u Sirijskom ratu otvoreno su povezane s kurdskim YPG borcima i podupiru ih vojno, dok ih Turska smatra teroristima. Nema sumnje da je odluka o uvođenju sankcija Turskoj suprotna srži američko-turskih odnosa i ozbiljno će oštetiti konstruktivne napore kako bi se riješili problemi između dviju država".
Obućina bitnim ocjenjuje i razumijevanje aktera zaslužnih za trenutačni jaz.
"Iako je novonastala agresivnost Trumpove administracije iznenadila neke zastupnike, sukob Kongresa protiv Turske pripremao se mjesecima, a pogoršan je drugim političkim pitanjima. Uloga Kongresa je možda najviše izmaknula Turcima – većina turskih političara kao da ne razumije ulogu Kongresa, koji je postao daleko agresivniji od Bijele kuće", pojašnjava.
Nužnost sustavnog rješenja
Obojica stručnjaka složna su kako je nužan pravodobni pronalazak sustavnog rješenja ove krize. Dok Jurčić zaključuje kako "trenutačno nikome nije u interesu da Turska padne u duboku gospodarsku krizu, s obzirom na mogućnost otvaranja dodatnih ekonomskih, ali i političkih problema", pritom ističući izloženost europskih banaka, Obućina nudi i rješenje. "U zamjenu za zadržavanje migranata unutar turskih granica, Europa može pomoći Turskoj u financijskoj stabilnosti. Time Turska osigurava i trajnu poveznicu sa Zapadom, iako bi joj lakše bilo dobiti pomoć od Rusije – ali s političkim obvezama prema Moskvi", ističe.
