Foto: Pixabay

Ekaterina Zaharieva, bugarska ministrica vanjskih poslova, najavila je u studenome da Bugarska neće podržati otvaranje pregovora za pristupanje Sjeverne Makedonije Europskoj uniji. Razlog koji je Bugarska navela, bilo je navodno sjevernomakedonsko poricanje zajedničke povijesti dviju država.

Naime, Bugarska želi da Sjeverna Makedonija službeno prizna da je makedonski jezik inačica bugarskoga, stoga je ostalim EU-ovim zemljama članicama poslala šest stranica dug memorandum u kojemu se očituje bugarsko tumačenje povijesti. Ukratko, Bugarska iznosi tvrdnje da su Slaveni na području današnje Sjeverne Makedonije zapravo Bugari, a da je makedonski identitet izmišljotina komunističkog režima Josipa Broza Tita.

Trik bugarskog premijera?

Neki analitičari smatraju da je bugarski memorandum marketinški trik bugarskog premijera Bojka Borisova, čija se vlada već mjesecima suočava s masovnim prosvjedima. Bugarski predsjednik Rumen Radev pozvao je vladu, koju je usporedio s mafijom, da podnese ostavku da bi se tenzije u zemlji smirile. Prema izvješću međunarodne nevladine organizacije Transparency International, Bugarska je jedna od najkorumpiranijih zemalja EU.

‘Čim je puklo prijateljstvo između Jugoslavije i Bugarske, Bugari su priznanje jezika i posebne nacije povukli’, kaže profesor DAVOR Boban

“Bugarska je stekla neovisnost Sanstefanskim mirovnim ugovorom 1878., nakon što je Rusija porazila Osmansko Carstvo. Tada je trebala biti stvorena bugarska država koja bi uključivala mnogo veći teritorij nego danas, uključujući i današnju Sjevernu Makedoniju. Tada nije bilo govora o makedonskoj naciji. Ona se formirala tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, kada je 1945. godine nastala Makedonija kao federalna jedinica Jugoslavije, te su Makedonci stekli status nacije, odnosno posebnog naroda”, rekao je profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Davor Boban.

Objasnio je da su bugarske vlasti do Rezolucije Informbiroa 1948. godine priznavale makedonski jezik i naciju, ali to je priznanje povučeno pa i dandanas Makedoncima priznaju neovisnost, ali ne i zasebni identitet.

Bugarska šteti sebi, Makedoncima, ali i EU

Ulf Brunnbauer, profesor Instituta za istočno i jugoistočnoeuropske studije u Leibnizu, naveo je da je izgradnja makedonske nacije školski primjer konstruiranoga i političkog karaktera nacije, te nacionalnog identiteta. Objašnjava da je proces svakako bio ubrzan jer je tekao pod pokroviteljstvom komunističke diktature.

“Nacija je ‘pretpostavljena’ zajednica. Ljudi se moraju priznavati kao dio nje i moraju vjerovati da su zbog navodno objektivnih razloga međusobno povezani. Ono što je kod makedonske nacije posebno jest da je izgrađena pod komunističkim pokroviteljstvom u jednoj federaciji.

Foto: Pixabay

Druga posebnost jest da je izgradnja tekla veoma brzo – u nekoliko godina nastali su makedonska država sa svojim vlastitim institucijama, standardni jezik, obrazovni sustav, povijest, folklor i u 1960-im godinama čak i posebna crkva”, pojašnjava profesor Brunnbauer.

Sjevernomakedonski ministar vanjskih poslova Bujar Osmani, prenose strani mediji, rekao je da će se razgovori sa Sofijom nastaviti, ali je dodao i da Bugarska takvim postupcima šteti “sebi i Sjevernoj Makedoniji, procesu proširenja, ali i kredibilitetu Europske unije”.

Makedonski jezik (ni)je bugarski

“Što se tiče makedonskog jezika, u slavistici postoji konsenzus da je riječ o samostalnom jeziku, a kao takav je međunarodno priznat i od 1970-ih. Makedonski ima zanimljivu i jedinstvenu jezičnu povijest – nakon Drugog svjetskog rata ubrzano je i forsirano normiran, ali to mu ne oduzima karakter jezika. Svaki standard ima svoju vlastitu povijest i politika tu uvijek igra ulogu. Starost nekog standarda ne uvjetuje njegovu vrijednost. Isto vrijedi i za nacionalni identitet. Neki nastaju prije, neki poslije, to ih međutim ne čini pravijima od ostalih.

Što se kulture tiče, valja biti oprezan kada se pretpostavlja da postoji neka nacionalna kultura. To je fikcija, svako društvo je kulturno heterogeno. Makedonski je bugarskom veoma sličan, ali slično je i s ostalim susjednim jezicima u Europi”, pojasnio je profesor Brunnbauer.

Zbog bilateralnog spora s Bugarskom, koja je EU-ova članica od 2007. godine, čini se da europski put bivše jugoslavenske republike još neće početi

“Ako gledate u političkom smislu, odnosno u smislu kulturnog identiteta, a ne jezički, mislim da bi se bugarsko-makedonski odnosi mogli usporediti s onima između Srba i Crnogoraca. Jedan dio Crnogoraca, naravno, smatra da su posebna nacija, drugi dio se izjašnjava kao Srbi na popisu stanovništva. Srbija priznaje crnogorsku naciju, ali mnogi tamo govore da je riječ o jednom narodu. Što je slično, ali ne i isto, kao između Makedonaca i Bugara, a na istoku Europe možda između Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca”, dodao je profesor Boban.

Kamenit put do integracija

Sjeverna Makedonija nadala se da će nakon primanja u NATO-ov savez, pristupni pregovori za EU početi bez prepreka. No zbog bilateralnog spora s Bugarskom, koja je članica EU od 2007. godine, čini se da europski put bivše jugoslavenske republike još neće početi.

Sjeverna Makedonija kandidatkinja je za ulazak u EU još od 2005. godine kada se država još službeno zvala samo Republika Makedonija.

Zbog prigovora Grčke njezinu imenu, koje je Grčka smatrala pretenzijama na vlastiti teritorij, ime države je promijenjeno Prespanskim sporazumom u veljači 2019. godine.

Međutim, nakon što je Grčka prestala blokirati sjevernomakedonske euroatlantske integracije, Francuska, koju su podržale Danska i Nizozemska, odlučila je odgoditi pristupne pregovore za Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

Tada je tvrdila da je najprije potrebno reformirati proces pristupanja EU te navela primjere Mađarske i Rumunjske koje se suočavaju s korupcijom i nepoštivanjem vladavine prava iako su članice više od deset godina.