Foto: Pixabay

Godina na izmaku u političkom je aspektu obilježena daljnjim ponorom vrijednosti predstavljenih u liberalno demokratskim poretcima. Recentni primjer toga je i izborni uspjeh Jaira Bolsonara, koji je zbog kontroverznih izjava i nerijetkog navođenja na kršenje ljudskih prava prozvan “tropskim Trumpom”.

Bolsonaro će u siječnju i službeno preuzeti funkciju predsjednika Brazila, a obzirom na sve češće pozitivne izborne rezultate opcija koje predstavljaju opreku liberalnoj demokraciji, s pravom se postavlja pitanje kako će se navedeno odraziti po svjetski poredak.

Brazilci razočarani prethodnom vladom

Za vjerovati je kako je takav ishod obilježen nezadovoljstvom Brazilaca demokracijom utjelovljenom kroz dosadašnje državno uređenje, koje će zasigurno biti promijenjeno dolaskom Bolsonara na vlast i primjenom najavljenih politika nedemokratskog predznaka.

U brazilskom je slučaju važna okolnost uspona Bolsonara najveća recesija u povijesti koja je pogodila državu uz niz korupcijskih skandala koji su je pratili. Vodeći akteri navedenih događaja povezani su s djelovanjem lijevo orijentirane Radničke stranke, glavnih konkurenata novoizabranog predsjednika. Oslabljena ekonomija, produbljivanje postojećih socijalnih razlike te kriminal povezan s korupcijskim aferama nedvojbeno su utjecali na razočaranje Brazilaca.

“Prema Latinobarometru u Brazilu je svega 13 posto građana, najmanje u Latinskoj Americi, zadovoljno načinom na koji funkcionira demokracija, a sve više ih prihvaća nedemokratske mjere rješavanja stanja u državi”, ističe Lidija Kos-Stanišić, profesorica Fakulteta političkih znanosti i stručnjakinja za područje Latinske Amerike.

Disfunkcionalna dinamika Latinske Amerike

Uz spomenute političke i društvene okolnosti, politički analitičar i stručnjak za međunarodne odnose Branimir Vidmarović, navodi da je od fundamentalnog značaja povijesni kontekst razvoja Latinske Amerike. Naime, proces stvaranja novih država u tamošnjim je područjima bio popraćen izraženom autoritarnošću i nacionalizmom.

Latinska se Amerika razvijala nasilno, uz konstantne pokrete oslobođenja, lokalne ratove i gerilske ustanke sve do druge polovice 20. stoljeća. Takvoj je atmosferi uvelike pomogao i SAD koji je otvoreno podržavao, pa i sponzorirao konzervativne i stratifikacijske režime u svrhu suprotstavljanja ljevičarskim i socijalističkim pokretima. U tom kontekstu, kroz povijesnu prizmu, Bolsonaro nije politički ili svjetonazorski ekstravagantan, već predstavlja jednu “prirodnu”, iako disfunkcionalnu dinamiku Latinske Amerike, objašnjava Vidmarović.

Globalno promatrano, u prošlim je brazilskim vladama Kina prepoznala svoj gospodarski oslonac, naročito kada je zamijenila američku soju onom brazilskom u jeku trgovinskog rata sa SAD-om. Prema Vidmaroviću, s obzirom na karakter nove vlasti, za očekivati je promijenjeni scenarij predstavljen kroz jaču suradnje s američkom stranom, kojoj Bolsonarova retorika itekako odgovara. Stoga je malo izgledno da će se posljedice dolaska novoga brazilskog predsjednika zadržati isključivo u lokalnim okvirima.