Foto: Pexels

Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, ruski je predsjednik Vladimir Putin potkraj siječnja ove godine upozorio na rastući utjecaj velikih internetskih kompanija. Dodao je da se ti gospodarski divovi u nekim područjima već i natječu s državama. Profesor Petar Popović s Fakulteta političkih znanosti kazao je da je Putin u pravu, ali premda je današnja moć korporativnog bez presedana, ipak nije riječ o konkretnoj političkoj moći s vojskom, zastavom i sudovima.

“Te kompanije svakako utječu na politiku i zakonodavstvo, ali samo zbog svog privatnog interesa. Glavne poluge moći su i dalje u rukama države”, dodao je Popović.

Izbjegli ‘titulu’ monopolista

Američki predsjednik Joe Biden nedavno je zaposlio Tima Wua, protumonopolskog aktivista, kao savjetnika u Bijeloj kući. Riječ je o jednom od najpoznatijih pobornika besplatnog i otvorenog interneta. Wu tvrdi da su tvrtke poput Googlea postale prevelike i da im nedostaje konkurencije. Da su te kompanije postale prevelike, smatra i profesor Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Za primjer monopolističkog statusa uzima Google, čiju tražilicu koristi više od 90 posto internetskih korisnika Europe.

‘Trenutačno se vodi jedan geopolitički sukob čiji je glavni motiv kontrola informacija, tako da zabrane platformi društvenih mreža novi su oblik sukoba koji će uzimati sve više maha’, ističe profesor Popović

“Što se tiče Tim Wua, dosadašnja je američka interpretacija antimonopolnih zakona uzimala u obzir isključivo koncept ‘potrošačke dobrobiti’ prema kojem kompanije ne mogu biti optužene za monopol ako svojim korisnicima nude usluge po najnižim mogućim cijenama. S obzirom na to da Google i Facebook nude svoje usluge besplatno, one su godinama de facto bile imune na protumonopolne zakone u SAD-u”, pojasnio je profesor Bilić.

Paško Bilić, Foto: Privatna arhiva

Da vlade mogu strože postupati s tim kompanijama, dokazala je Australija. Još je ljetos zakon koji predviđa da internetski divovi plaćaju naknade izdavačima za korištenje njihova sadržaja. Google i Facebook prvotno su zaprijetili da će se povući s australskog tržišta, a Facebook je nakratko uklonio sav informativni sadržaj da bi izbjegao bilo kakvo plaćanje. Nakon što je Microsoft ponudio zamijeniti Google i plaćati za tamošnje novinarstvo, Google se ubrzo predomislio i glede naknada dogovorio s australskim izdavačima poput NewsCorpa medijskog magnata Roberta Murdocha.

Profesor Bilić potez australske vlade smatra pozitivnim pomakom i primjerom da se digitalne platforme mogu regulirati i natjerati na odgovornije ponašanje.

“Najviše će profitirati upravo oni komercijalni mediji čiji su profiti od digitalnog poslovanja najviše padali pa se taj zakon s poslovne strane čini opravdanim. No to su istodobno i mediji, koji su najviše pridonijeli deprofesionalizaciji novinarstva, poput onih u vlasništvu medijskog mogula Ruperta Murdocha”, dodao je Bilić.

Nedemokratska regulacija medija

Zakoni o autorskim pravima u Europskoj uniji, koji tek moraju postati dijelom zakonodavstva pojedinih zemalja članica, propisuju da tvrtke poput Facebooka moraju sklopiti licencne ugovore s izdavačima ako žele objavljivati njihov sadržaj. Digitalna ekonomija donijela je mnogo zarade tehnološkim divovima, a oni koji ih vide kao prijetnju četvrtom stupu vlasti i demokraciji, australski i europski primjer doživljavaju kao pobjedu. Da u australskom slučaju nije nužno riječ o pobjedi slobodnog novinarstva, smatra profesor Domagoj Bebić s Fakulteta Političkih znanosti. Naveo je da osim izdavača postoje i blogeri i entuzijasti čiji se sadržaji dijele.

“Cijeli internetski prostor, specifično društvene mreže, postale su ozbiljno područje koje je već i prije trebalo zakonski regulirati. Svakako nam slijedi regulacija svih internetskih ili tehnoloških platformi, što neće zaobići ni Hrvatsku, samo je pitanje vremena kada će se to dogoditi”, objasnio je Bebić.

Domagoj Bebić, Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

Još jedan primjer regulacije internetskih platformi jest Indija, koja je prošle godine, tijekom indijsko-kineskog sukoba, zabranila društvenu mrežu TikTok. Navodno su se informacije s te platforme slale na servere izvan Indije. Kineska kompanija ByteDance, vlasnik TikToka, zbog te je zabrane izgubila 120 milijuna korisnika i jedno od svojih najvećih tržišta.

“Trenutačno se vodi jedan geopolitički sukob čiji je glavni motiv kontrola informacija, tako da su ‘zabrane platformi’ društvenih mreža novi oblik sukoba koji će uzimati sve više maha”, dodaje profesor Popović. Kina je pak poseban slučaj što se tiče regulacije interneta i medija. Naime, u Kini internetske sadržaje nadgleda vladajuća Komunistička partija. Trenutačni je kineski predsjednik Xi Jinping donio niz zakona glede prihvatljiva sadržaja na internetu, a stranim medijima je ograničio pristup Kini. Ideju slobodnog protoka informacija smatra nespojivim s vrijednostima kineskih vlasti.

Petar Popović, Foto: Privatna arhiva

Kinesko je društvo više-manje uređeno tako da je pod budnim okom vlasti, pojasnio je profesor Bebić.

Kineski protekcionizam

“Cijela ta situacija preslikala se i na situaciju s pojavom interneta i novih tehnologija, pa tako možemo vidjeti tu regulaciju i nadzor internetskog prostora. Ljudi su tamo navikli na takav život”, kazao je.

‘Cijeli internetski prostor, specifično društvene mreže, postale su ozbiljno područje koje je već i prije trebalo zakonski regulirati’, smatra profesor Bebić

Snažna regulacija interneta znači i manje učinkovit i manje pouzdan internet koji koči ekonomski rast. Ograničen pristup informacijama u Kini također ugrožava i znanstveni napredak, no čini se da je Kina spremna sve te rizike prihvatiti kako bi ovladala svojim internetskim prostorom.

“Mislim da će Kina nastaviti sa svojom protekcionističkom državnom politikom i da može samo jačati na međunarodnim tržištima. Rusija je također primjer države u kojoj postoje nacionalne tehnološke kompanije s jakom korisničkom bazom. Međutim, Rusiji nedostaje ljudskih, tehnoloških i financijskih kapaciteta da parira Kini u pokušaju sprječavanja američke dominacije u području digitalnih tehnologija”, zaključio je profesor Bilić.