Foto: Freepik

Pojavom i razvojem društvenih mreža, njihovim su glavnim korisnicima postale upravo najmlađe generacije među kojima su i djeca mlađa od 13 godina koja ih, prema svim uvjetima i pravilima, ne bi smjela koristiti.

Facebook, jedna od najvećih društvenih mreža današnjice, počela je stvarati djeci prilagođene platforme među kojima je u funkciji Messenger, a u planu je i Instagram. Iako je ideja takvih platformi osigurati djeci sigurno online iskustvo pod roditeljskim nadzorom, postavlja se pitanje koliko mogu biti sigurniji i koliko će ih takva opcija uopće zanimati.

Ne nadzirati, nego educirati

Katarina Blažina Mukavec, koordinatorica projektnih aktivnosti i voditeljica ureda Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu te projekta Djeca medija, na temelju iskustva rada s djecom potvrđuje da većina djece otvara profile na društvenim mrežama i prije nego što navrše za to potrebnu dob. To da društvene mreže nisu prikladne za djecu mlađu od 13 godina, kako kaže, potvrđuju i sva domaća i inozemna istraživanja.

Stručnjak za medije Domagoj Bebić ipak napominje da se djeci korištenje društvenih mreža ne može zabraniti jer su upravo one kanal kojim djeca najviše komuniciraju. Iako je zamisao o dječjem Instagramu i bilo kojoj drugoj platformi prilagođenoj djeci osigurati roditeljski nadzor, tu je ideju ponekad teško realizirati zbog nedovoljne edukacije.

Domagoj Bebić, Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

Bebić pretpostavlja da će Facebook osigurati svojevrsni security check-up koji će kontrolirati roditelji te ističe da se već sada na određenim kanalima može ograničiti vrijeme koje će dijete provesti na njima ili ograničiti koje stranice djeca mogu posjećivati.

“Uz edukaciju i regulaciju može se postići visoka sigurnost djece na društvenim mrežama”, dodaje Bebić.

Iako novija istraživanja pokazuju da većina djece barem ponekad dobiva savjete vezane uz sigurnost na internetu, Blažina Mukavec smatra da razgovora s djecom ipak nikad nije dovoljno.

Premalo kritičkog promišljanja

“Svjesni smo toga da djeca danas odrastaju uz medije i da ih oni ne prepoznaju kao nešto potencijalno opasno, nego njima blisko i privlačno. Ako neki roditelji ne nadziru i ne usmjeravaju svoje dijete sada, nisam sigurna u kolikoj će mjeri dječji Instagram uspjeti popraviti stanje”, komentira.

“Tehnologija nam može služiti kao pomoć, ali ključ smo mi, sami, u ovom slučaju roditelji, ali svakako i odgojno-obrazovni sustav u koji moramo više ulagati”, dodaje Blažina Mukavec.

Katarina Blažina Mukavec, Foto: Privatna arhiva

Uz edukaciju roditelja poželjno je obuhvatiti više skupina koje rade s djecom poput učitelja i odgajatelja. Blažina Mukavec objašnjava da tek nakon toga “možemo reći da smo ‘zatvorili krug’ ključnih sudionika u odgoju djece i sve ih jednako educirali, informirali i osnažili za daljnje djelovanje na području korištenja medija”.

Bez obzira na primjerenu edukaciju roditelja, djeca su u današnjim vremenima vještija i lukavija te često prikrivaju ono što ne žele da dođe do njihovih roditelja.

‘Ako roditelji ne nadziru i ne usmjeravaju svoje dijete sada, nisam sigurna u koliko će dječji Instagram uspjeti popraviti stvari’, komentira Katarina Blažina Mukavec iz Djece medija

Katarina Blažina Mukavec spominje primjer devetogodišnje djevojčice koja na svojem internetskom pregledniku briše sve što ne želi da njezini roditelji vide da je pretraživala, ali ostavi dovoljno toga dobroga da ne shvate da je baš sve izbrisala.

“Na tom primjeru možemo vidjeti da nadzor djece bez razgovora, edukacije i kritičkog promišljanja o sadržajima koji im se nude teško može postići uspjeh”, navodi.

Djecu sve teže kontrolirati i u kreiranju profila na društvenim mrežama jer je unijeti više godina sve što trebaju napraviti. ‘Dječje’ društvene mreže na tragu su rješavanja tog problema, ali postavlja se pitanje bi li ih to spriječilo da i dalje otvaraju profile na ‘normalnim’ društvenim mrežama?

‘Dječji’ ili ‘normalan’ Instagram?

“Ako budu imali pristup onome što ih zanima, neće biti potrebe da otvaraju profile na ‘normalnom’ Instagramu”, objašnjava Bebić uz napomenu da osim sigurnosnih provjera, razlika između ‘normalnog’ i ‘dječjeg’ Instagrama ne bi smjela biti velika. S druge strane, Tomislav Ramljak smatra da djeca često kopiraju ponašanje odraslih te da je moguće da bi vrlo brzo prestali koristiti platforme za djecu, jer “ipak se svako dijete želi osjećati odraslo više nego što zaista jest, pogotovo ako im se nametnu pravila”.

Tomislav Ramljak, Foto: Privatna arhiva

Uspjeh ‘dječjeg Instagrama’ i sličnih platformi ovisit će o mnogo faktora, a Blažina Mukavec uočava i nastanak mogućeg problema. jedna od njih je i hoće li oznaka ‘dječji’ potaknuti i djecu jako rane dobi da stječu naviku boravka na društvenim mrežama? Upitno je hoće li djeca koja već imaju postojeće profile na Instagramu njih zatvoriti i prebaciti se na dječju verziju i što je s njihovim prijateljima i objavama. Hoće li jedan, gotovo pa tinejdžer, rado koristiti aplikaciju koja se deklarira kao ‘dječja’? Odgovore na ta pitanja, čini se, mogli bismo dobiti uskoro.

‘Prepušteni su sami sebi u digitalnoj džungli’

Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, smatra je da je većini roditelja danas teško hvatati korak s tehnologijom jer djeca ipak znaju više od njih zato što odrastaju u digitalnom svijetu. Također, smatra i da su djeca nakon određene dobi prepuštena sama sebi u svojevrsnoj “digitalnoj džungli”. Upravo su zato podjednako važne edukacije i za roditelje i za djecu, kojima bi se pravodobno podigla svijest o potencijalnim problemima i njihovim rješenjima.

Društvene mreže, ako se ne koriste uz određeni oprez, mogu nositi i niz potencijalnih opasnosti gdje su djeca u riziku da postanu žrtve raznih oblika nasilja, navodi Ramljak. Ramljak smatra da su nadzor i kontrola ključni jer se na internetu svatko može predstaviti kao dijete i obratno, a u tome i jest najveći problem. Koristeći društvene mreže djeca se predstavljaju kao starija, a predatori kao vršnjaci djeci, što nije nimalo rijetko.

Još jedan od problema za koji je vjerojatnije da se neće riješiti jest cyberbullying, koji se najčešće događa upravo između vršnjaka.

“U tom bi slučaju Facebook trebao kreirati algoritam koji bi odmah brisao uvredljive komentare i poruke ili poslao upozorenje roditeljima, a ako ta nova društvena mreža bude sigurnija u svakom smislu, mogućnost za krađu identiteta može se smanjiti”, napominje Bebić. Promišljanje velikih medijskih tvrtki o sigurnosti djece na društvenim mrežama jedan je od koraka do njezine realizacije, no razvoj medijske pismenosti, edukacija i poticanje kritičkog promišljanja ipak su ono čemu treba posvetiti više pozornosti.