Foto: Ivana Turković/Global

Je li to ptica? Je li avion? Ne, to je dron, bespilotna letjelica! Te su se “pametne” sprave nedavno mogle naći sama u vojsci, i to je jedan od razloga zašto su stekli svoju nezavidnu reputaciju. Prva asocijacija na dronove većini je DJI Phantom, letjelica s četiri motora (ili quadrocopter) namijenjena za snimanje iz zraka. Taj je model pogodan za početnike zbog svog softvera i infracrvenih senzora koji obavljaju većinu letenja umjesto korisnika, tako mu dopuštajući da se usredotoči na fotografiranje.

Dok se ne uvježbaju, piloti dronova moraju prihvatiti rizik gubljenja kontrole nad letjelicom te čestih padova koji ju mogu oštetiti

Iako su posljednjih nekoliko godina mnogo pristupačniji, za kvalitetan dron koji nije samo jeftina kineska kopija treba izdvojiti oko 3000 kuna. No tu nije kraj investicijama. Dok se ne uvježbaju, piloti dronova moraju prihvatiti rizik gubljenja kontrole nad letjelicom i čestih padova koji letjelicu mogu oštetiti. Da su dronovi zavladali svijetom potvrđuje i to da se mogu kupiti i u samoposluživanjima. Taj model zapravo je napredna igračka i cijene mu se kreću od 200 kuna. Za njih ne postoje regulacije jer su premaleni i prespori da bi ikome nanijeli štetu.

Foto: Ivana Turković/Global

Velik dio zajednice bavi se First Person View letenjem. Upravljaju letjelicom noseći naočale povezane s kamerom koja je na dronu. Opremu za FPV dronove korisnici moraju odvojeno kupiti te ih oni najčešće sami i sastavljaju. Ljudi koji se bave freestyle letenjem dronovima izvode trikove poput petlji u zraku, ponekad uz prepreke. Jedan od njih je i Franjo Žilić, programer kojeg su oduvijek privlačili tehnologija i zrakoplovstvo.

“Rekreacijski dronovi zahtijevaju mnogo tehničkog znanja i održavanje nakon gotovo svakog leta. Taj je hobi najbolja solucija u financijskom smislu, relativno je sigurno i najbliže moguće osjećaju da letiš”, izjavio je Žilić. Osim freestyle letenja, postoji i racing letenje, gdje se nekolicina pilota utrkuje kroz postavljene prepreke. Takve utrke se održavaju i u Hrvatskoj, no osim za bezazlenu zabavu, dronovi sve više sudjeluju i u spašavanju ljudskih života. Mogu detektirati katastrofu prije no što se dogodi, a nakon katastrofe se koriste najčešće u potrazi za nestalima.

Često ih koristi i policija za nadzor, naročito za vrijeme velikih okupljanja poput festivala ili prosvjeda. Ne zahtijevaju veliko znanje da se njima upravlja, lako su prenosivi i mogu dospjeti na teško dosežna područja.

Dronovi na Olimpijskim igrama ušli u Guinnessovu knjigu rekorda

Foto: Intel

Otvaranje Zimskih olimpijskih Igara u Pjongčangu bilo je u klasičnoj shemi svakog svečanog otvaranja Igara. Predstavljanje nacije domaćina, predstavljanje reprezentacija, tu i tamo koji zanimljivi natjecatelj, nerijetko iz egzotičnih zemalja, vojske američkih, njemačkih, austrijskih sportaša, ali i hvaljenje vlastitom uporabom tehnologije, zbog koje otvaranje u Južnoj Koreji postaje dio kultne Guinnessove knjige rekorda.
Rekord su, naime, postavili brojem dronova koji su formirali olimpijske krugove, korišteno je čak 1218 malih letjelica. Video s dronovima nije emitiran uživo zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta za mirnoću dronova u zraku, pa je stoga tijekom otvaranja prikazan već snimljen materijal. Sve ovo djelo je tehnološke koordinacije Intela, brenda najpoznatijeg po kreiranju procesora.

“Ovo nam nije bilo zahtjevno po logistici koliko smo očekivali jer smo već vježbali s 300 dronova odjednom što je dosta slično formaciji od 1200 dronova, uzevši u obzir da je riječ o 3D dizajn programu. Više dronova daje dublji smisao snimci pa smo se zbog toga odlučili ići na više od tisuću”, kazao je Anil Nanduri iz Uprave Intela. (Edi Džindo)

Zakonska regulativa

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo svim je zainteresiranim korisnicima dronova dala precizna i detaljna pravila ponašanja, čije kršenje za sobom povlači novčane kazne. Prije samog letenja treba poslati zahtjev Državnoj geodetskoj upravi, a postoje i određene zabrane.

Tako nije dopušteno:

  • letjeti na udaljenosti manjoj od 30 metara od ljudi, objekata, vozila ili cesta
  • letjeti na udaljenosti manjoj od 150 metara od grupa ljudi
  • letjeti više od 300 metara iznad tla
  • letjeti 30 minuta nakon zalaska sunca ni 30 minuta prije izlaska sunca
  • letjeti u kontroliranom zračnom prostoru
  • letjeti izvan vidnog polja rukovatelja ili na udaljenosti većoj od 500 metara od rukovatelja
  • izbacivanje predmeta tijekom leta