KAKO RADE ‘FACT-CHECKERI‘ Provjera informacija ključna je u svijetu gdje nas ne lažu samo ljudi, već i tehnologija

Pad povjerenja u medije i novinare dugogodišnji je trend u svijetu, a među brojnim razlozima za to često se izdvaja velika količina dezinformacija i "lažnih vijesti". U trenutnim okolnostima pandemije, javlja se i infodemija, odnosno prekomjerna količina informacija o nekom problemu koja omogućava širenje nevjerodostojnih informacija i budi dodatnu sumnju u medije. Tomu stati na kraj pokušavaju specijalizirane fact-checking organizacije čija je glavna uloga provjera točnosti tvrdnji u medijima, odnosno u javnom prostoru.

Sumnjom i emocijama do istine

Danas postoji više od 220 organizacija u 70-ak zemalja koje se bave fact-checkingom, među kojima se jedna nalazi i u Hrvatskoj - Faktograf. Koristeći pouzdane izvore, fact-checkeri najčešće ocjenjuju točnost i utemeljenost izjava političara i ostalih relevantnih javnih osoba, a ključ njihovog djelovanja su profesionalnost i nepristranost. Iako je među velikom količinom informacija koje se svakodnevno objavljuju teško reći koje je tvrdnje potrebno provjeravati, voditelj virtualnog Muzeja lažnih vijesti Lordan Prelog napominje da "dezinformacije i ‘lažne vijesti‘ kod ljudi često bude negativne osjećaje poput straha, gađenja ili uzbuđenja". Stoga pojačane emocije koje ljudi, primjerice, iskazuju kroz komentare na portalima i društvenim mrežama mogu biti jedan od pokazatelja da je provjera informacije poželjna. Foto: Lordan Prelog (Foto: Privatna arhiva) Kada su u pitanju tvrdnje prenesene u tradicionalnim medijima, Prelog objašnjava da su njihovi sadržaji "u pravilu provjereni jer nakladnici i novinari imenom i prezimenom stoje iza iznesene informacije". Poznavanje izvora informacija ili kredibilitet samih autora tako mogu olakšati posao fact-checkera. S druge strane, društvene mreže i velika brzina širenja neistinitih informacija predstavljaju najveće poteškoće pri provjeri. Kako kaže Prelog, sve veću važnost fact-checkinga potvrđuje to što nas ne lažu samo konkretne osobe, nego i aplikacije programirane za ostvarenje nečijih ciljeva. "Fact-checkeri Washington Posta i Full Facta u siječnju su ukazali na to da je YouTube već duže vrijeme pravi ‘rudnik‘ dezinformacija što je posebno problematično jer se na toj platformi ‘informira‘ veliki broj mladih ljudi", dodaje Prelog.

Jedan od pokazatelja da je poželjna provjera informacija mogu biti pojačane emocije poput straha ili uzbuđenja u komentarima na portalima i društvenim mrežama

Nesposobnost prepoznavanja sveprisutnih ‘lažnih vijesti‘ koje mogu imati štetne posljedice može se povezati s nedostatkom medijske i digitalne pismenosti građana svih dobi, a posebice onih starijih. "Mlađi naraštaji su većinom ‘cijepljeni‘ protiv laži na internetu jer su se vjerojatno do sada i sami opekli. Osim što ih vijesti previše i ne zanimaju, mladi najviše povjerenja poklanjaju prijateljima i članovima obitelji", komentira Prelog.

Specifične metode provjere

No, i oni koji rade u medijima moraju stalno učiti i nadograđivati znanje o medijskoj pismenosti i provjeri informacija. Posebno je to važno za studente novinarstva, koji mogu sudjelovati u projektu EU FactCheck koje je pokrenulo Europsko udruženje za edukaciju novinara (European Journalism Training Association – EJTA). U projektu od samih početaka sudjeluje i Fakultet političkih znanosti, a u suradnji s EJTA-om objavljeno je barem 30 fact-checkova koji su potpisani imenima studenata. "Kako na fakultetu nemamo poseban kolegij vezano za fact-checking, uključili smo taj modul u seminarsku nastavu u okviru kolegija na drugoj godini preddiplomskog studija. Studenti su tada imali zadatak provjeravati ‘sumnjive‘ izjave političara, uglavnom kandidata za Europski parlament", ističe profesorica Tena Perišin, predstavnica Fakulteta političkih znanosti u EJTA-i. [caption id="attachment_35921" align="alignnone" width="1335"] Tena Perišin i Petra Kovačević (Foto: Privatna )arhiva Projekt traje već nekoliko godina jer se, kako kaže profesorica Perišin, pokazao kao izvrsna vježba za studente koji sada traže izjave i medijske objave koje vrijedi provjeriti, a koje mogu biti zanimljive čitateljima van granica zemlje. Studenti su tako dosad provjeravali brojne informacije, od onih koje se odnose na cjepivo protiv koronavirusa, pa sve do točnosti izjave da je Papa Franjo u dokumentarcu "Francesco" izjavio da homoseksualci imaju pravo na građanski brak. To je bio dio novo uvedenog "cross-collaboration" fact-checka, odnosno, suradnje dvaju europskih fakulteta. Najviše znanja o provjeri informacija studenti stječu kroz upoznavanje sa specifičnim tehnikama i metodama kojima se fact-checkeri služe u svojem poslu. Najvažniji je zadatak pronaći izvor informacije na kojoj se temelji nečija izjava, a da bi se provjerila njezina točnost, na studentima je da odgovore potraže u brojnim dokumentima i zakonima te da u konačnici kontaktiraju stručnjake. "Svaka tvrdnja mora biti točna i verificirana uz korištenje hiperveza koje vode na izvor informacije", kaže profesorica Perišin.

Potrebno još učenja

Studentica Kristina Kalea u projekt se uključila prvenstveno zbog stjecanja znanja o fact-checkingu i tome koliko je zahtjevno provjeriti točnost neke informacije, ali i da bi surađivala sa studentima novinarstva iz Njemačke. Kako kaže, najveći izazov nije bio strani jezik, već osmišljavanje koncepta i odluka o količini izjava koje će provjeravati. "Mislim da mi neće koristiti puno u poslovnom životu jer se ne namjeravam baviti takvom vrstom novinarstva, ali sigurno je odlična prilika i iskustvo za sve one koji se u budućnosti žele baviti fact-checkingom", dodaje Kristina.

Najvažniji zadatak je pronaći izvor informacije, a da bi se provjerila njezina točnost, odgovore treba potražiti u brojnim dokumentima i zakonima te na kraju kontaktirati stručnjake

Studentica Dorotea Jagić sudjelovala je u projektu da bi dobila dodatno iskustvo koje bi joj pomoglo prilikom pronalaska posla, što se u konačnici pokazalo isplativim. No, velik broj studenata i budućih novinara i dalje nema dovoljno uvida i znanja o fact-checkingu. Jedna od njih je i Lucija Žeger koja se o toj profesiji informirala jedino tako što je čula za projekt na fakultetu. Iako u njemu nije sudjelovala, smatra da je to vrlo bitno područje jer smo danas svi svjedoci "lažnih vijesti" koje su daleko od istine. "Mislim da bi čak trebao postojati neki zasebni kolegij na fakultetu koji bi studenti polagali kako bi uopće postali novinari. Ili bi barem trebala postojati mogućnost upisa nekog tečaja ili bilo kakve edukacije za studente novinarstva i ostale koji se time odluče baviti", zaključuje Lucija.