Foto: Marija Edita Feldi/Global

Imamo volje za rad, obrazovane robotičare, najuspješniju robotičku istraživačku zajednicu u vezi s dobivanjem europskih projekata, novac iz Europe, ali svejedno nemamo – više obrazovanih robotičara, više novca u vlastitoj državnoj blagajni predviđenog za financiranje robotike, čak ni dovoljno robota.

Proučavanje trendova robotike u Hrvatskoj pokazuje da zaostajemo u tehnološkom razvoju, što potvrđuje profesor Bojan Jerbić iz Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Spas u europskim programima

“Uobičajeno se tehnološka razvijenost neke zemlje u proizvodnom sektoru mjeri brojem robota u odnosu prema broju zaposlenih u proizvodnji. Europski prosjek je oko 90 robota na 10.000 zaposlenih. Prema vrlo optimističnim procjenama, u Hrvatskoj je najviše 13 robota na 10.000 zaposlenih. Samo u Sloveniji taj je broj negdje oko 100”, tvrdi Jerbić i zaključuje da je tako nemoguće priključiti se europskim inovacijskim razvojnim trendovima, a bez toga nemoguće je postati uspješno i konkurentno društvo.

Osim što smo tehnološki nedovoljno razvijeni, porazno je da su državna ulaganja za istraživanje u znanosti nedovoljna. Podaci Eurostata, statističkog ureda na razini Europe, pokazali su kako je Hrvatska na samom dnu po ulaganju u znanost i jedina zemlja koja je u posljednjih deset godina smanjila svoja ulaganja, umjesto povećala.

“U Hrvatskoj se financiranje znanstvenih istraživanja provodi kroz Hrvatsku zakladu za znanost. Državni proračun za 2017. godinu predviđa samo 130 milijuna kuna za financiranje znanstvene djelatnosti, što uključuje i financiranje doktoranada i poslijedoktoranada. U usporedbi s europskim standardima, to je jedva dovoljno za desetak ozbiljnih istraživačkih projekata na godišnjoj razini”, objašnjava Jerbić.

Podaci Eurostata, statističkog ureda na razini Europe, pokazali su kako je Hrvatska na samom dnu po ulaganju u znanost i jedina zemlja koja je u posljednjih deset godina smanjila svoja ulaganja, umjesto povećala

No čini se da cijelu situaciju spašavaju Europski programi za financiranje robotike. Zdenko Kovačić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i voditelj istraživačkog laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja LARICS, kaže da takav način financiranja robotičarima u Hrvatskoj daje snažan vjetar u leđa te im je omogućio suradnju s vodećim europskim institucijama na području robotike.

Što se tiče omjera ulaganja iz europskih fondova naspram domaćih, profesor Jerbić nije siguran koliki su, ali je uvjeren da nisu povoljni za Hrvatsku.

“U razvijenim zemljama Europske unije odnos nacionalnih ulaganja u odnosu prema EU-ovim fondovima iznosi 70 naprama 30, što jasno pokazuje stratešku važnost državnog ulaganja u istraživanje i razvoj”, izjavljuje Jerbić.

Ne poriče da razvoj tehnologije i robotizacije nužno znači manje radnih mjesta za neke poslove.

“Roboti nezaustavljivo istiskuju ljude iz neposredne proizvodnje i taj će se trend, razvojem kognitivnih sposobnosti robota, dalje širiti prema svim onim zanimanjima koja uključuju pojednostavljene i ponavljajuće obrasce rada”, objašnjava. No s druge strane, razvojem tehnologije otvorit će se mnoga radna mjesta u drugim područjima.

“Europska administracija je izračunala da je u posljednjih 20 godina uvođenjem milijun robota istodobno otvoreno tri milijuna novih radnih mjesta. Dakle, robotika nije problem, nego prigoda”, zaključuje Jerbić.

Nedostaje nam robotičara

“Imamo više upita za preporuke robotičara nego što imamo diplomanata u tom području”, objašnjava profesor Jerbić.

Tumači kako je, barem u području robotike i automatike, situacija poprilično paradoksalna. Iako želimo zaposliti više ljudi u visokoj tehnologiji kako bismo podigli tehnološku razvijenost, Hrvatska proizvodi nedovoljno tehnički obrazovanih kadrova. Na kraju se stvara taj paradoks da nam nedostaje inženjera, iako zainteresiranost postoji.

Činjenica je i ta da studenti robotike, neovisno je li riječ o Hrvatskoj ili inozemstvu, poslove pronalaze u najkraćem mogućem roku, govori profesor Zdenko Kovačić. Iako nije rijetkost da svoje znanje prikupljaju u inozemstvu, profesor Kovačić tumači kako su se mnogi njegovi studenti unatoč radu u stranim državama, vratili u Hrvatsku i ovdje otvorili vlastite tvrtke.

Nenad Bakić dovodi robotiku u škole!

Foto: Dorian Višnjić/Global

Već iduće školske godine učenici šestih i sedmih razreda u najmanje 500 škola diljem Hrvatske imat će praktičnu nastavu u području STEM-a (Science, Technology, Engineering and Mathematics) zahvaljujući crowdfunding kampanji pod nazivom “BBC micro:bit – STEM revolucija u školama” koju je pokrenuo investitor Nenad Bakić. U rekordnom roku prikupljeno je više od 140.000 dolara za kupnju BBC micro:bit kompleta kojim će djeca učiti matematiku, programiranje i robotiku.Sljedeći cilj je prikupiti i više od 200.000 dolara s kojima će proširiti STEM na sveukupno 1000 osnovnih škola, a možda i neke srednje.