Foto: Pixabay

Pretraživanja na internetu, odabir glazbe i filmova, prevođenje tekstova ili korištenje virtualnih osobnih asistenata koji se aktiviraju samo glasom. Iako je umjetna inteligencija, baš poput interneta, postala sastavni dio ljudskih života, ona i dalje nije dovoljno poznata javnosti zbog čega se pojavljuju strah i razne predrasude. Što točno podrazumijeva umjetna inteligencija, hoće li ona zamijeniti ljude i ima li razloga za strah, neka su od najčešćih pitanja.

Važnost društvenih znanosti

“Da bi objasnili što je umjetna inteligencija, moramo se prije svega zapitati što je to uopće inteligencija“, govori Mislav Malenica, predsjednik Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI).

“Ako inteligenciju definiramo kao sposobnost nekoga da u pravom trenutku povuče pravi potez, onda kao umjetnu inteligenciju definiramo i slučaj kada je to sposoban učiniti stroj”, objašnjava Malenica.

Mislav Malenica, Foto: CroAI

Danas nema znanstvenog područja u kojem se ne primjenjuje umjetna inteligencija, od medicine, strojarstva ili biologije pa do društvenih znanosti poput ekonomije ili prava, ističe profesor Davor Horvatić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Također, društvene znanosti, uz prirodne, imaju sve veću ulogu u razvoju i istraživanju umjetne inteligencije.

Interdisciplinarnost je nužna, gdje god je nova tehnologija, a pogotovo tehnologija ovisi o novim podacima, skupljate hrpu informacija o ponašanju i navikama ljudi, moramo imati etičku primjenu toga, ali što je moral, što spada pod etično, zato je važno uključiti društvene struke”, navodi Horvatić.

Interes za učenjem

Budući da se umjetna inteligencija upotrebljava kod raznih strojeva i aplikacija, tako kod mnogih postoji bojazan da će inteligencija preuzeti ljudske poslove, ali i život općenito. Malenica i Horvatić tvrde da razloga za strah – nema.

“Nigdje neće biti čovjek protiv stroja nego čovjek sa strojem, neće mašine zamijeniti ljude već će ljudi početi upotrebljavati kvalitetnije alate”, pojašnjava Horvatić.

Malenica napominje da se “umjetne inteligencije bojimo prvenstveno zbog toga što ne razumijemo što je to i kako može utjecati na naše živote”. Obojica se slažu da je potrebno upoznavanje i edukacija o tehnologiji da bi se spriječio strah i predrasude.

“Sa svakom novom tehnologijom prolazimo kroz isti ciklus koji smo prošli i prije, kad se uvela struja, kad dolaze Edison i Tesla i kreću ratovi struja, izvodile su se svakakve stvari da bi se zastrašivalo ljude. Dolazi nova tehnologija i prolazimo iste stvari koje smo prošli već N puta u ljudskoj povijesti”, govori Horvatić, koji se inače bavi i popularizacijom znanosti te često održava predavanja o umjetnoj inteligenciji.

Davor Horvatić, Foto: Privatna arhiva

Interes je velik, ljudi su znatiželjni, žele se riješiti straha, ali kad čovjek vidi nešto nepoznato prvo je oprezan”, kaže Horvatić.

Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju u Hrvatsku je tako nedavno dovela svjetski tečaj o osnovama umjetne inteligencije, pod nazivom Elements of AI, koji je nastao na Sveučilištu u Helsinkiju u suradnji s tvrtkom Reaktor, a dostupan je svima.

“Strah će nestati kada se educiramo i shvatimo da je umjetna inteligencija alat kao i svaki drugi, te da ako se ispravno koristi može omogućiti stvaranje nekih do sada nevjerojatnih stvari”, poručuje Malenica.

Hrvatska ima veliki potencijal

Umjetna inteligencija dalje se razvija, a Malenica ističe da će ona obilježiti i sljedećih 30 godina. Horvatić pak navodi da će razvoj ići u smjeru olakšavanja života i svakodnevnih stvari, poput navigacije, a razvijat će se i puno personaliziranija usluga.

“Ono što je zanimljivo, što vidim u drugim europskim zemljama, da se umjetna inteligencija primjenjuje i u javnoj upravi, gdje se izgrađuju modeli testiranja robusnosti bankarskog i mirovinskog sustava, gospodarenja otpadom”, kaže Horvatić.

Pitanje je i što Hrvatska može napraviti u svijetu umjetne inteligencije te kako se može istaknuti u svijetu. Profesor Horvatić ističe da su hrvatski znanstvenici vrlo aktivni u tom području i da se često nalaze na “fronti razvoja” s drugim svjetskim znanstvenicima.

Predsjednik domaće udruge za umjetnu inteligenciju objašnjava pak da je Europa paralizirana u svom nastojanju da bude inovativna, a da pritom ne radi pogreške, što je prilika za Hrvatsku.

“Naša veličina, koliko god bila mana, u isto vrijeme je i neizmjerna prednost. Dovoljno smo mali da možemo biti fleksibilni u kreiranju, testiranju i ostvarivanju različitih projekata, a druge strane dovoljno veliki da vlastita rješenja uspješno primijenimo bilo gdje u svijetu”, naglašava Malenica. Neki od glavnih preduvjeta za to su povezivanje kritične mase talenata, dodatno educiranje građana i stvaranje odgovarajućih zakonodavnih okvira.

“Umjetna inteligencija bi mogla postati naš najuspješniji izvozni proizvod, na nama je da to prepoznamo na vrijeme”, zaključuje Malenica.