Badnjak, dan koji prethodi jednom od najvećih kršćanskih blagdana, od posebne je duhovne i tradicijske važnosti u hrvatskoj kulturi. Ispunjen je brojnim običajima koji simboliziraju iščekivanje rođenja Isusa Krista.
Riječ "badnjak" povezana je sa staroslavenskim glagolom "bdjeti", što znači biti budan ili čekati. Ovo ime odražava tradiciju bdjenja u iščekivanju Kristova rođenja. Osim toga, "badnjak" označava i posebno drvo ili panj koji se tradicionalno palio na ognjištu tijekom Badnje večeri.
Tradicijski običaji obitelji na Badnjak
Tradicijski običaji lagano čeznu, no još uvijek ih se pridržavaju stanovnici u nekim krajevima Hrvatske. Na sam Badnjak ukućani se rano ustaju kako bi pripremili dom za nadolazeći blagdan. Žene tradicionalno čiste kuću i pripremaju hranu, dok muškarci nabavljaju namirnice i drva za ogrjev. Svi poslovi moraju biti završeni do večernjih sati.
Jedan od najvažnijih običaja je unošenje badnjaka, velikog panja ili klade koja se stavlja na ognjište. Također se unosi i slama koja se rasprostire po podu, simbolizirajući Isusovo rođenje u jaslicama.
Večera na Badnjak je tradicionalno posna, iako Katolička Crkva ne propisuje strogi post. Najčešće se priprema bakalar na bijelo ili crveno, razne vrste ribe, grah salata, tradicionalni božićni kruh, fritule i ostali posni kolači.
Kako se tradicija Badnjaka obilježava među građanima
Građani su s nama podijelili koje običaje njeguju uoči Božića. Tradicije se razlikuju, no Badnjak za mnoge ostaje dan posvećen obitelji i zajedništvu. Među njima je i Lara Sarčević, studentica sestrinstva, koja nam je otkrila kako dan izgleda u njezinoj obitelji.
"Za večeru obavezno pripremamo taške s pekmezom, za ručak jedemo ribu, kitimo božićno drvce, a navečer u kući zajedno gledamo neki božićni film“, govori Šarčević.
Svoje običaje na Badnjak s nama je podijelila i Lorna Maltar, studentica diplomskog studija likovne kulture, nastavničkog smjera, koja ističe važnost obiteljskog okupljanja.
"U mojoj obitelji nemamo posebne tradicije za Badnjak, a ranijih godina smo znali ići u posjet maminoj obitelji ili provesti dan na skijanju kako bismo izbjegli gužvu u gradu. Badnjak je u našoj obitelji više bio prilika za zajedničko vrijeme“, rekla je Maltar.
Suvremeno slavljenje Badnjaka
Iako nije dio najstarije hrvatske tradicije, kićenje božićnog drvca postalo je nezaobilazan dio proslave Badnjaka. Drvce se tradicionalno kiti na Badnju večer, a na vrh se stavlja zvijezda ili anđeo.
Vrhunac badnjeg bdjenja je odlazak na polnoćku, svečanu misu koja označava početak Božića. Ova tradicija okuplja obitelji i vjernike u crkvama diljem Hrvatske, gdje pjevaju tradicionalne božićne pjesme i zajedno dočekuju Božić.
Hrvatska je bogata raznolikim regionalnim običajima vezanim uz Badnjak. U Dubrovniku je popularna tradicija kolendavanja, pjevanja posebnih božićnih pjesama od kuće do kuće. U Slavoniji se njeguje običaj "položaja", prvog posjetitelja koji na Badnjak donosi sreću kući.
